Poljoprivreda i domaća proizvodnja hrane u posljednjim godinama doživjele su drastičan pad. Sve manje porodica održava vrtove, voćnjake ili stoku, prepuštajući se uvoznoj i industrijskoj hrani. Urbanizacija, nedostatak interesa kod mlađih generacija, te pristupačnost jeftinih importiranih proizvoda samo su dio problema. Iako su cijene u trgovinama skočile i do 400% za neke artikle (npr. jaja, mliječni proizvodi, povrće), većina građana i dalje kupuje gotove proizvode, često zarađujući nedovoljno da pokriju osnovne troškove.
Eksperti upozoravaju da ovakav trend nije održiv.
Poskupljenja uzrokovana inflacijom, energetskom krizom i poremećajima u globalnim lancima snabdijevanja prisilit će mnoge da preispitaju svoje navike. Već sada raste interes za povratkom tradicionalnim vrijednostima: prodaja sjemena, alata i opreme za domaću proizvodnju blago raste, a sve češće se čuju inicijative za obnovu seoskih gazdinstava.
Iako je put ka samoodrživosti dug, realnost je da će nedostatak novca i strah od nestašica natjerati mnoge da se ponovo okrenu zemlji. Kao što su starije generacije znale: domaća hrana nije luksuz, već osnova opstanka. Možda upravo ova kriza bude iskra koja će preplaviti poljoprivredna polja.
