Teatarske kuće širom svijeta, pa tako i u našoj zemlji, iznajmljuju svoje dvorane i to je sasvim legalan postupak. Najčešće ih iznajmljuju za potrebe umjetnika koji nisu njihovi uposlenici, odnosno osobama koje ispunjavaju uvjete iz Pravilnika o iznajmljivanju i korištenju prostora.
Provjerili smo kako se kreću cijene i koja su pravila u sarajevskim pozorištima. Ko i kako može iznajmiti dvoranu, koje predstave mogu biti na repertoaru, ko i koliko će platiti za to.
“Narodno pozorište Sarajevo ima svoj Pravilnik o iznajmljivanju prostora koji definiše uvjete pod kojim se dvorana može iznajmiti za različite sadržaje, pa tako i za gostovanja produkcija koja nisu nastala kao naš projekat. Uz jasnu cijenu postoje i umjetnički kriteriji izvrsnosti i reputacije autora i cjelokupnog stvaralačkog tima kako bi se očuvao profesionalni dignitet nacionalne institucije i festivalske pozornice na kojoj glume, plešu, pjevaju, režiraju i diriguju vrhunski umjetnici i gosti iz regiona i svijeta. Nedostatak dvorana tog tipa u Sarajevu za komercijalne i estradne sadržaje scensko-muzičkog karaktera često primorava kulturne institucije da prave aranžmane sa produkcijama koje se po kvalitetu ne bi trebale naći na pozornicama teatara. Posebno je to osjetljivo pitanje za zgradu Narodnog pozorišta koje je pored toga što je hram kulture i kulturno-historijski spomenik opterećena repertoarno i programski sa četiri umjetnička subjekta: Drama, Opera, Balet, Sarajevska filharmonija. Naš repertoar se pravi od januara ove godine na tromjesečnom nivou, izvodimo daleko najviše programa, uključujući i programe za državne praznike, tako da skoro ne postoji dan kada je scena slobodna za iznajmljivanje”, kazao je Dino Mustafić, direktor Narodnog pozorišta Sarajevo.
Narodno pozorište raspolaže prostorom pozorišne dvorane koja broji 432 sjedišta u okviru koje se nalazi pozorišna scena.
“U cijenu zakupa sale uključeno je korištenje garderobe, šminkernice, foajea i Bijelog salona. U jednodnevnu cijenu zakupa sale uključena je i jedna proba na dan iznajmljivanja ili u terminu koji odgovara tehničkom rasporedu u pozorištu. U cijenu iznajmljivanja uključena je raspoloživa tehnička oprema i osnovno tehničko opsluživanje. Korisnici prostora osiguravaju dodatnu tehničku opremu prema svojim potrebama i snose troškove za nju. Ukoliko korisnik prostora iznajmi prostor u neradne dane (nedjelja i praznik), u obavezi je da snosi troškove tehničkog opsluživanja i hostesa. Ugovor o iznajmljivanju se zaključuje po prethodno zahtjevu korisnika u kojem je jasno i nedvosmisleno navedeno u koju svrhu će se koristiti prostor. Ugovor o iznajmljivanju zaključuje se u pisanom obliku i na određeno vrijeme”, istaknuto je u Pravilniku Narodnog pozorišta Sarajevo.
Da bi firme poput telekoma ili iz bankarskog sektora, dakle visokobudžetne kompanije, iznajmile dvoranu Narodnog pozorišta, morat će izdvojiti 10.000 KM. Ista cijena je za političke stranke, ali i programe međunarodne saradnje. Jubileji i svečane akademije univerzitetskih i ostalih javnih institucija platit će 5.000 KM. Iznos od 1.000 KM će platiti udruženja građana koja organizuju programe iz oblasti kulture poput Sarajevo Film Festivala ili Balet Festa, a 500 KM plaćaju umjetničke srednje i osnovne škole i ustanove predškolskog uzrasta koje promovišu pozorišnu umjetnost.
Kamerni teatar 55 prema Pravilniku koji je istaknut na njihovoj internet stranici za izdavanje ima na raspolaganju pozorišnu dvoranu koja broji 160 sjedišta, u okviru koje se nalazi pozorišna scena, zatim galeriju “Gabrijel” i klub “Prospero”.
U cijenu zakupa sale uključeno je korištenje garderobe, šminkernice, foajea. U jednodnevnu cijenu zakupa sale uključena je i jedna proba na dan iznajmljivanja ili u terminu koji odgovara tehničkom rasporedu u pozorištu. Raspoloživa je tehnička oprema i osnovno tehničko opsluživanje.
Prostor pozorišne dvorane izdaje se za razne manifestacije i promocije koje su u skladu sa dignitetom teatra. Iznos od 3.000 KM platit će visokobudžetne kompanije, isto koštaju programi međunarodne organizacije, kao i programi diplomatskih i konzularnih predstavništava.
Iznos od 2.000 KM plaćaju javne institucije iz zdravstva i školstva, udruženja čija je djelatnost promocija društvenog i humanitarnog rada od šireg društvenog značaja, udruženja građana od internacionalnog značaja javnosti, festivali, umjetnici i pojedinci koji izvode muzičko – scenske performanse. Iznos od 1.000 KM platit će udruženja koja se prevashodno bave pozorišnom umjetnošću u smislu predstava i muzičko-scenskih performansa.
“Direktor teatra može odobriti posebnu cijenu, nižu od usvojene do 30 posto, za iznajmljivanje prostora za potrebe humanitarnog karaktera, edukativnih projekata, socijalno ugroženim kategorijama, ustanovama i udruženjima čija je djelatnost rad sa osobama sa poteškoćama u razvoju”, istaknuto je na stranici.
Na stranici Pozorišta mladih Sarajevo u Pravilniku je istaknuto da konačnu cijenu korištenja dvorane određuje direktor uz konsultaciju saradnika iz pozorišta, vodeći prije svega računa o interesima pozorišta.
“Pozorište može ustupiti resurse bez naknade u sljedećim slučajevima: manifestacije u organizaciji osnivača Vlade Kantona Sarajevo, za održavanje Internacionalnog teatarskog festivala MESS, manifestacije u organizaciji državnih organa BiH i Federacije BiH, direktor pozorišta može izdati salu bez naknade ukoliko procijeni da je to svrsishodno u promotivnom interesu pozorišta ili da izdavanje sale bez naknade ima širi značaj za kulturu i edukaciju, te predstavljanje domaće kulture na internacionalnom planu”, istaknuto je u Pravilniku.
U cijenu za iznajmljivanje prostora velike i male scene Pozorišta mladih uračunati su prateći prostori – foaje, radna soba, četiri glumačke garderobe, sva raspoloživa tehnička oprema.
Velika scena ima kapacitet od 250 mjesta. Cijena da je iznajmite na šest sati je 1.000 KM, za jedan dan 2.000 KM, a za dva i više dana cijena po danu je 1.600 i 1.000 KM. Mala scena, čiji kapacitet je 70 mjesta, za jedan sat košta 25 KM, a za dan 300-400 KM.
Pravilnik o zakupu prostora nismo uspjeli pronaći na stranici Sarajevskog ratnog teatra SARTR, a nisu odgovarali ni na naše pozive do zaključenja ovog teksta.
