U 2023. godini, iznenadne smrti, posebno među mlađim osobama, privukle su pažnju medija. Ova zabrinjavajuće pojave mogle bi biti rezultat različitih kardiovaskularnih stanja.
Trend iznenadnog srčanog zastoja i srčanih udara nastavio se i tokom 2023. godine, pri čemu su ljudi bez prethodnih simptoma upozorenja kolabirali tokom navodno bezopasnih aktivnosti poput vježbanja, trčanja maratona ili igranja nogometne utakmice.
Jedan od faktora koje stručnjaci navode kao mogući uzrok ovih iznenadnih smrti jest upala srčanih mišića nakon preboljenog COVID-a.
Kardiolozi smatraju da je najvažniji uzrok iznenadne smrti zbog srčanih uzroka koronarna bolest srca, stanje u kojem su koronarne arterije blokirane. Promjene u načinu života i usvajanje zdravih navika mogu pomoći u očuvanju zdravlja srca.
“U 2023. godini, toliko mnogo iznenadnih smrti, posebno među mlađim osobama, privuklo je puno pažnje u medijima. Ovaj trend bio je vrlo zabrinjavajuć kako za javnost tako i za ljekare. Nažalost, većina tih smrti dogodila se bez ikakvih prethodnih upozoravajućih simptoma. A mnogi od tih ljudi koji su umrli nisu bili upoznati da imaju bilo kakvu bolest srca”, kaže doktor T. S. Kler iz BLK Max Super Specialty bolnice u New Delhiju.
Iznenadna srčana smrt definirana je kao smrt u kojoj pacijent umire unutar jednog sata od pojave simptoma. Većina ovih iznenadnih smrti nije uzrokovana srčanim udarima.
Srčani udar
Srčani udar je stanje koje se javlja kada jedna od arterija, koja opskrbljuje krvlju srčani mišić, iznenada bude blokirana.
Doktor Kler navodi da srčani udar uzrokuje samo 15 posto iznenadnih srčanih smrti, dok se ostale javljaju zbog prethodno stečenih stanja.
“Iako ozbiljan srčani udar također može uzrokovati iznenadnu srčanu smrt, ako moramo vidjeti, otprilike 15 posto iznenadnih srčanih smrti uzrokovano je akutnim srčanim udarom, obično veoma jakim. I javlja se zbog blokade vrlo velike arterije. Sigurno, 85 posto iznenadnih smrti nije uzrokovano akutnim srčanim udarom, već može biti zbog prethodnih stanja”, kaže dr. Kler.
Dr. Kler kaže da je osoba podložnija iznenadnoj srčanoj smrti u slučaju već oštećenih srčanih mišića.
“Najbitnije stanje za koje trebate znati koje zasigurno povećava rizik od iznenadnog srčanog udara je ono kada već postoji oštećenje srčanog mišića. Kapacitet pumpanja krvi srca procjenjujemo pomoću ehokardiograma koji pumpanje definira kao ejekcijsku frakciju. Pod normalnim okolnostima ejekcijska frakcija bi trebala biti viša od 55 posto. Ako ejekcijska frakcija padne ispod 35 posto i pacijent već ima historiju srčanih udara, ti pacijenti su vrlo podložni iznenadnoj srčanoj smrti”, kaže stručnjak.
Kardiomiopatija
Doktor Kler kaže da bi kardiomiopatija, koja je prije svega bolest srčanih mišića u srčanim arterijama, mogla biti krivac za porast iznenadnih srčanih smrti i da se ne može isključiti povezanost s koronom zbog upale srčanog mišića nakon preboljenog COVID-a.
Nasljedne bolesti
“Neki od smrtnih slučajeva kod mlađih osoba također se događaju zbog nekih nasljednih bolesti srca, poput hipertrofične kardiomiopatije, gdje srčani mišić postaje deblji. Ovi pacijenti također su podložni iznenadnoj srčanoj smrti. Postoje i neki drugi uslovi u kojima je srce na ehokardiografiji izgleda normalno, ali može se desiti produženje QT intervala, poput Brugada sindroma. To su neki od uslova s kojim opća populacija nije upoznata. Mogu se otkriti samo detaljnim srčanim pregledom”, kaže dr. Kler.
Bolesti koronarnih arterija
Kada je riječ o ukupnom broju iznenadnih srčanih smrti, najvažniji uzrok ostaje bolest koronarnih arterija, gdje ljudi razvijaju blokadu koronarnih arterija prema dr. Kleru. On kaže da je najbolja strategija za sprječavanje ovih iznenadnih smrti slijediti zdrav način života, prestati pušiti, održavati holesterol pod kontrolom, kontrolirati dijabetes i hipertenziju.
“Svako ko je stariji od 35 godina trebao bi imati pregled srca jednom godišnje. To je jedini način da spriječimo ove katastrofe iznenadne srčane smrti”, savjetuje stručnjak.
Stres, glavni uzrok iznenadnih srčanih smrti
Stres i zagađenje zraka prepoznati su kao glavni faktori rizika za iznenadne srčane smrti, piše Hindustan Times.
“Čuli smo mnogo vijesti, nakon Covida i nakon cijepljenja, o mladim pacijentima koji su imali srčane epizode koji su na kraju rezultirali negativnim ishodom, možda srčanim zastojem ili smrću. Dakle, razlog tome je, ako ‘zagrebete’ u uzroke srčanih udara, stres postaje glavni faktor rizika. Stres na radnom mjestu, stres kod kuće ili socijalni stres bilo koje vrste postali su glavni razlozi. Osim toga, jedan od novih faktora rizika je zagađenje, posebno čestice PM 2.5 i PM 10. Dakle, ove dvije stvari postale su glavni faktori rizika, osim dijabetesa, hipertenzije, pušenja, loših životnih navika, nedostatka tjelesne aktivnosti i loših prehrambenih navika”, kaže dr. Bhupendra Singh, konsultant na odjelu kardiologije u Manipal bolnici u Ghaziabadu.
Objasnila je da ljudi dožive srčani zastoj dok vježbaju iz različitih razloga: “Jedan od najčešćih uzroka koji dovode do srčanog zastoja je hipertrofična kardiomiopatija. Drugi uzrok su neki oblici aritmije, posebno ventrikularna tahikardija i ventrikularna fibrilacija. Oni se mogu razviti zbog određenih urođenih bolesti ili urođenih srčanih stanja koja dovode do tih problema, a to su neki od najčešćih uzroka srčanog zastoja tokom vježbanja.”
