Procjenjuje se da u svijetu svake godine više od 311.000 žena umre od karcinoma grlića maternice, drugog najsmrtonosnijeg karcinoma (odmah iza raka dojke), koji pogađa žene. Od toga 91 posto smrtnih ishoda događa se u zemljama u razvoju i nisko razvijenim.
Procjenjuje se da u svijetu svake dvije minute bolest odnese jedan život, a u BiH, prema nekim istraživanjima, godišnje od ovog preventabilnog oblika karcinoma umre oko 150 žena.
Prema posljednjim podacima Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH, od karcinoma grlića maternice oboljelo je 478 žena, od čega je njih 353 u dobnoj grupi od 19 do 64 godine, a ostalih 125 u dobi od 65 godina i više. U pitanju je prevalenca (ukupan broj oboljenja, stari plus novi slučajevi), a ne incidenca, kada se registriraju samo novootkrivena oboljenja u kalendarskoj godini.
U Univerzitetskom kliničkom centru RS-a (UKC RS), prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), čak 12 posto smrtnosti kod žena izazvano je ovim oblikom raka.
Bolest izaziva HPV
Ni podaci iz Tuzlanskog kantona, na čijem području radi naša sagovornica prof. dr. Mahira Jahić, specijalista ginekologije i akušerstva, nisu ohrabrujući. Godišnje od raka grlića maternice oboli oko 30 žena.
Demografske promjene i nedostatak preventivnih programa predviđa broj smrtnih slučajeva koji će ubudućnosti dostići godišnje i 460.000 do 2040.
– U visoko razvijenim zemljama postoje programi koji omogućavaju djevojčicama da se vakcinišu protiv HPV-a, a ženama da se redovno pregledaju i liječe na adekvatan način. Skrining omogućava identifikaciju prekanceroznih lezija u fazama kada se jednostavno mogu liječiti. U nisko razvijenim zemljama, postoji ograničen pristup ovim preventivnim mjerama i karcinom grlića maternice često se identificira u naprednoj formi. Pored toga, pristup liječenju kanceroznih lezija (primjera radi, operacija karcinoma, radioterapija i hemoterapija) može biti ograničen, što rezultira većom stopom smrti od karcinoma grlića maternice u ovim zemljama – ističe Jahić u povodi 28. januara Evropske sdmice prevencije raka grlića maternice.
Naglašava kako bi se visoka stopa smrtnosti na globalnom nivou (standardizirana stopa među ženama: 13,3/100.000 u 2020. godini) mogla smanjiti efikasnim intervencijama u različitim fazama života.
– Karcinom grlića maternice izazivaju humani papiloma virusi (HPV) – virus koji također dovodi i do nekoliko drugih vrsta karcinoma, kao i genitalnih bradavica. Širenje virusa može se spriječiti vakcinacijom protiv HPV-a, koja se obično daje u ranoj adolescenciji. Prvi znaci karcinoma (poznati kao prekancerom) također se mogu otkriti skriningom, što omogućava liječenje prije nego što se karcinomi razviju.
Iako veliki broj infekcija HPV-om nestaju same od sebe i većina prekanceroznih lezija spontano se povlači, prema riječima Jahić, postoji rizik za sve žene da HPV infekcija postane hronična, a prekancerozne lezije napreduju u invazivni karcinom grlića maternice.
– Smatra se da je potrebno 15 do 20 godina da se karcinom grlića maternice razvije kod žena sa normalnim imunološkim sistemom, ali i samo pet do 10 godina kod žena sa oslabljenim imunološkim sistemom, kao što su one sa neliječenom HIV infekcijom. Naravno, postoje forme karcinoma grlića maternice koje se razvijaju direktno, bez predhodnih prekanceroznih lezija, ali se rjeđe javljaju. Zemlje u sjevernoj i zapadnoj Evropi su na putu da eliminiraju ovaj karcinom zahvaljujući HPV vakcinaciji, skriningu i blagovremenom liječenju.
Nordijske zemlje i Velika Britanija razvijaju veoma dobre programe i to su činili tokom niza godina. Oni su dali primjere u praćenju utjecaja i izvještavanju o dostignućima vakcinacije zasnovane na populaciji ili kampanjama skrininga.
Prevencija je dodaje Jahić, kompleksna u smislu prikazivanja i evaluacije kvaliteta i utjecaja složenih intervencija. U nekim zemljama je uspostavljanje informacionih sistema (tj. registara karcinoma) bilo prilično teško. BiH, nažalost, još na državnom nivou nema registar oboljelih od raka grlića maternice. Evidencije vode entitetski i kantonalni zavodi te pojedine zdravstvene ustanove (klinički centri).
– Evropska unija već je objavila mapu puta za ubrzanje kampanje eliminacije karcinoma grlića maternice u Evropi do 2030. U njoj je identificirano pet ključnih oblasti intervencije koje, ukratko, zahtijevaju:
– koordinaciju službi i upravljanje preventivnim intervencijama,
– obuka zdravstvenih radnika za svaku od intervencija (vakcinacija, skrining i liječenje, uključujući palijativno zbrinjavanje),
– definiranje politika i komunikacijskih strategija koje uzimaju u obzir kulturnu varijabilnost u evropskoj populaciji, u cilju smanjenja dispariteta i nejednakosti u kampanjama,
– unapređenje baze podataka i intervencija praćenja,
– korišt́enje najboljih inovativnih alternativa (npr. vještačka inteligencija, digitalni zdravstveni alati) na odgovoran način za poboljšanje zdravstvenih ishoda,
Ove smjernice trebaju omogućiti praćenje sistema, usvajanje najefikasnijih strategija i inspirisati zemlje kojima je to najpotrebnije.
Mjere EU-a primijeniti i u BiH
Jahić ističe kako bi ovakve mjere i našoj zemlji bile od iznimne pomoći ukoliko bi se naš sistem uvezao i napravio strategiju borbe protiv karcinoma grlića maternice na državnom nivou.
– HPV je uglavnom spolno prenosiva infekcija koja pogađa i muškarce i žene. U početku istraživanja su se fokusirala na karcinom grlića maternice, ali je ubrzo otkriveno da je HPV jak kancerogen sluzokože kod oba spola koji utječe na anogenitalni trakt, usnu šupljinu i orofarinks. U nekim zemljama, kao što je SAD, incidencija karcinoma orofaringeusa kod muškaraca već je prevazišla incidencu karcinoma grlića maternice.
Suština zaustavljanja prenošenja virusa je da se lanac prijenosa prekine u što je moguće više karika.
Populacije koje su intenzivno vakcinisane također, dodaje Jahić, štite nevakcinisane ljude koji žive u zajednici.
– Vakcinacija prekida prijenos i što je veći obuhvat vakcinacijom kod oba spola to je brži utjecaj na smanjenje cirkulacije virusa. Zemlje u našem okruženju imaju različitu stopu obolijevanja od karcinoma grlića maternice, pa tako na osnovu procjena za 2020. godinu, Evropskog informacionog sistema, žene u Crnoj Gori imaju stopu obolijevanja 26,2 na 100.000 žena, a u Srbiji su sa stopom obolijevanja 23,3 na 100.000 žena, i nalaze se na petom mjestu u Evropi, poslije Crne Gore, Rumunije, Estonije i Litvanije. Stopa obolijevanja od karcinoma grlića maternice u BiH je 14 na 100.000, u Hrvatskoj 10 na 100.000 žena, a u Sloveniji 6,7 na 100. 000 žena. Slovenija ima razvijene preventivne programe, a i Hrvatska je na tom putu. BiH još nema razvijene preventivne programe. U našoj zemlji postoji Oportunistički skrining, ali i dobra informisanost žena o značaju preventivnih pregleda – zaključuje Jahić.
