Naslovnica BIH Ekshumirani ostaci u dvorištu kuće ljekara: “U decenijama našeg rada nismo naišli...

Ekshumirani ostaci u dvorištu kuće ljekara: “U decenijama našeg rada nismo naišli na sličan slučaj”

Sa ekshumacije. Federalna televizija
Buregdzinica Tepsy Ilijas Dstore Ilijas

Nekompletni posmrtni ostaci jedne žrtve proteklog rata, najvjerovatnije sa područja Srebrenice, ekshumirani su protekle sedmice u dvorištu porodične kuće ljekara Nebojše Mraovića u Brčkom. Javnost šokirana, a cijeli slučaj pokrenuo je priču o velikom broju nestalih osoba u Bosni i Hercegovini, među kojima su i brojni ugledni građani, piše Federalna televizija.

Zabetonirane ljudske kosti, izostanak humanosti i etike, istraživanja nad skeletom bošnjačkih civila. Pomračenje uma u Brčko distriktu.

– Do sada u našoj praksi u ovom poslu koji se decenijama radi, u traganju za posmrtnim ostacima, nismo naišli na takav sličan slučaj – da je neko posmrtne ostatke sa jedne lokacije odnio i skrio u svom vlastitom privatnom dvorištu – kaže Emza Fazlić, glasnogovornica Instituta za nestale osobe BiH.

Ljudska i profesionalna čast

Prema dostupnim informacijama, posmrtni ostaci žrtve, najvjerovatnije sa područja Srebrenice, doneseni su u Brčko neposredno nakon rata, a 2012. godine zakopani i skriveni ispod fontane u privatnom dvorištu. Istraga traje, identitet žrtve još nije utvrđen, a Mraović obavlja posao ortopeda kao da se ništa nije desilo. Zato za medije kratko – ništa nije sporno: „Ja sam ih koristio u bolnici, koristio za planiranje operacija, oni su valjali stotinama ljudi“.

Na ispitu ljudska, ali i profesionalna čast. Etika davno izgubljena. Dodatna briga, izostanak reakcija kolega i javnosti. Izuzetak pismo iz Tuzle Sudu časti i kolegama. Da se jasno odrede.

– Ovo što je kolega uradio baca sjenu na rad svih ljekara u Bosni i Hercegovini, ne samo pojedinih dijelova BiH. Mi smo mala zemlja, malo je ljekara ovdje, bavimo se naučno-istraživačkim radom, to podrazumijeva poštovanje određenih procedura, a ni u kom slučaju ne podupire sakrivanje tragova zločina i ometanje istrage – ističe Šekib Umihanić, profesor na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Tuzli.

Ubili ga nad šahtom

U Bosni i Hercegovini se još traga za posmrtnim ostacima 7.597 osoba. Među njima je i ugledni Brčak Enver Dedić, koji je 1992. imao 37 godina.

– Jedan je došao čovjek, zna se ko je taj čovjek, odveo ih u garnizon. Bili su u garnizonu, žena iz SUP-a mi je rekla da je bila u garnizonu, da ga je vidjela, da je pričala, bio je u nekakvim rešetkama, ja ne znam ni šta ima u tom garnizonu, kakve su rešetke. Sam je on bio jedno izvjesno vrijeme. Poslije smo čuli već kad smo mi izbjegli, kad smo otišli, pobjegli, da je odveden u Luku… Pričali da su ga izveli i da su ga ubili nad šahtom – govori Ehlimana Osmić, sestra Envera Dedića.

Porodice žrtava ponovo apeluju: svi koji imaju bilo kakve informacije o mogućim lokacijama da ih konačno i otkriju. I sistem mora biti konkretniji, poručuju.

– Da se izdvoje sredstva za kupnju informacija, gdje će informator biti zaštićen… Kad se skeletni ostatak iskopa, kad se utvrdi da je iz proteklog rata – onda tom čovjeku daš novac. I tad ćemo doći do rezultata. Ljudi sami sebe štite – kaže Ramiz Ahmetović, predsjednik Udruženja porodica nestalih Bošnjaka Brčko distrikta BiH.

Iz međunarodnih organizacija naglašavaju da Zakon za nestale osobe mora u potpunosti biti proveden. U Bosni i Hercegovini uglavnom odgovaraju da rade sve što mogu. Sve dok javnost ne šokira slučaj poput ovog u Brčkom. Prvi, ali sigurno je, neće biti i posljednji.

(avaz.ba)