Nakon toliko godina čekanja, inicijativa, prijedloga, rasprava, sjednica…u Bosni i Hercegovini konačno se danas pojavio tračak nade u pravnu državu, a nakon što je Valentin Inzko, visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, nametnuo dopune o Kaznenom zakonu Bosne i Hercegovine kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida.
Ovaj Zakon stupa na snagu osam dana od dana objave na službenoj internetskoj stranici Ureda visokog predstavnika ili jedan dan od dana objave u Službenom glasniku Bosne i Hercegovine.
Dakako, odluka će najteže pogoditi Milorada Dodika, člana Predsjedništva ove zemlje, koji je, i zvanično, u izvještaju Memorijalnog centra koji je objavljen 9. jula ove godine označen kao najveći negator genocida u ovoj državi.
Već je i reagirao, sipajući ljutnju na press konferenciji, zaprijetivši kako će on “ugasiti” i Sud, i Tužilaštvo, i SIPA-u…
A, da pogledamo detalje izmjena koje je danas donio Inzko i šta može očekivati sve one koji budu negirali da se genocid u BiH dogodio.
Dakle, Inzko je dopunio Kazneni zakon BiH, čiji Članak 1. (Dopuna članka 145a), sada izgleda ovako:
(3) Ko javno odobri, porekne, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravomoćnom presudom u skladu s Poveljom Međunarodnog vojnog suda pridruženom uz Londonski sporazum od 8. augusta 1945. ili Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju ili Međunarodnog kaznenog suda ili suda u Bosni i Hercegovini, a usmjereno je protiv skupine osoba ili člana skupine određene s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost, i to na način koji bi mogao potaknuti na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv takve skupine osoba ili člana takve skupine, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(4) Ko kazneno djelo iz stavka (1) do (3) ovog članka izvrši tako da javnosti učini dostupnim ili joj distribuira letke, slike ili druge materijale, kaznit će se kaznom zatvora od najmanje jedne godine.
5) Ako je kazneno djelo iz stavka (1) do (3) ovog članka počinjeno na način kojim se može poremetiti javni red i mir ili je prijeteće, zlostavljajuće ili uvredljivo, počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od najmanje tri godine.
(6) Ko dodijeli priznanje, nagradu, spomenicu, bilo kakav podsjetnik ili bilo kakvu privilegiju ili slično osobi osuđenoj pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, ili imenuje javni objekt kao što je ulica, trg, park, most, institucija, ustanova, općina ili grad, naselje i naseljeno mjesto, ili slično, ili registrira naziv po ili prema osobi osuđenoj pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, ili bilo na koji način veliča osobu osuđenu pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, kaznit će se kaznom zatvora od najmanje tri godine.”
Stavak (2), koji postaje stavak (7), mijenja se i glasi:
“(7) Počinitelj kaznenog djela iz stavka (1) do (4) ovog članka koji je dužnosnik ili odgovorna osoba ili zaposlenik u instituciji vlasti ili bilo kojem organu koji se financira putem javnog proračuna, kaznit će se kaznom zatvora od najmanje tri godine.”
(radiosarajevo.ba)
