Danas se obilježava Dan bijelih traka, u znak sjećanja na stravične događaje koji su se počeli dešavati od 31. maja 1992. na području Općine Prijedor.
Nasilno instalirana vlast bosanskih Srba u Prijedoru na današnji dan 1992. godine izdala je naredbu kojom se nesrpskom stanovništvu naređuje isticanje bijelog platna na svojim domovima, dok su nesrbi, uglavnom Bošnjaci i Hrvati, na javnim mjestima na nadlakticama morali nositi bijele trake.
Ta fašistička kampanja bila je uvod u etničko čišćenje nesrpskog stanovništva i genocid nad Bošnjacima na području Prijedora.
Kroz koncentracione logore (Omarska, Trnopolje i Keraterm) prošli su deseci hiljada ljudi, nad kojima su izvršene masovne egzekucije, zločini silovanja, različite vrste tortura, kao i zločini protiv čovječnosti.
I dok su jučer ulicama Prijedora šetali negatori zločina, obilježavajući “oslobođenje i odbranu grada”, građanskoj inicijativi “Jer me se tiče” prijedorska policija je za danas, 31. maja, kada se obilježava Dan bijelih traka zabranila mirnu šetnju, te dozvolila samo okupljanje na trgu u ograničenom vremenu od 12 do 13 sati!
Više od 50 pravosnažnih presuda, zločincima više od 800 godina zatvora
Dan bijelih traka obilježava se svake godine u gradovima Bosne i Hercegovine, kao i u gradovima širom svijeta.
Predsjednik Regionalnog saveza udruženja logoraša regije Banja Luka i bivši logoraš Omarske, Manjače i Trnopolja Mirsad Duratović kazao je za Fenu da će fokus ove godine biti na 102 ubijene prijedorske djece i inicijativu roditelja da se postavi dostojno spomen-obilježje ubijenim mališanima u centru Prijedora, iako gradske vlasti već dugo odbijaju to da urade.
– Bijele trake su jedan od dokaza namjere da se u Prijedoru počini genocid, jer se obilježila grupa na vidljiv i jasan način zbog istrebljenja i progona s tog teritorija – ističe Duratović.
Govoreći o presudama za počinjene zločine u Prijedoru, Duratović kaže da je do sada donešeno više od 50 pravosnažnih presuda, a da su zločinci osuđeni na više od 800 godina zatvora. Pojedini zločinci su osuđeni i po dva i čak tri puta.
– Te presude su za Prijedorčane srpske nacionalnosti i ne postoji grad u svijetu u kojem živi toliko građana koji su osuđeni za ratne zločine nad komšijama – kazao je Duratović.
Dodao je da se vode procesi na Sudu BiH za više od 30 osumnjičenih za ratne zločine u Prijedoru te je izrazio nadu da će i ostali počinioci najtežih ratnih zločina odgovarati za svoja djela.
– U Prijedoru se danas ne živi, već preživljava, jer smo mi “strano tijelo” kojeg se neko pokušao osloboditi 1992. godine, pa nije uspio genocidnom operacijom, a danas to radi drugim, nimalo blažim metodama koje nisu toliko uočljive kao genocid – istakao je.
Za to postoji, naglasio je, mnogo primjera diskriminacije kojim su izloženi povratnici, žrtve logora i zločina, koji ne mogu ostvariti osnovna prava.
– Naprotiv, zakonska rješenja i pravilnici sasvim otvoreno, bez imalo skrivanja preferiraju pripadnike vojnih formacija RS-a.
U samom gradu Prijedoru danas, kaže, ništa ne podsjeća na više od 3.000 ubijenih Prijedorčana nesrpske nacionalnosti. Nasuprot tome, podignuti su spomenici i postavljene su spomen-ploče s fotografijama i imenima bivših radnika preduzeća, ustanova i institucija koji su bili pripadnici Vojske RS-a i koji su tokom agresije na BiH poginuli negdje na frontu. Za pripadnike drugih naroda, navodi Duratović, tu nema mjesta.
– U logoru Trnoplje, izgrađen je spomenik poginulim borcima vojske RS-a, a u prostorijama gdje su logoraši ubijani, žene i djevojčice silovane, nalaze se i fotografije poginulih boraca – istakao je.
Svim tim aktivnostima, poručio je, jasno se slala poruka da povratnici nisu dobro došli u Prijedor i da u Prijedoru može da se piše samo jedna historija i to historija po mjeri počinilaca zločina.
– Oni koji su “preživjeli” Prijedor i dalje smatraju da se desio genocid. Zašto mi nemamo pravo da ono što nam se desilo nazovemo pravim imenom, a ne kako je neko to odredio – potcrtao je.
Duratoviću je na kućnom pragu ubijena gotovo cijela porodica
Licemjerno je, smatra Duratović, da su prijedorske vlasti svih proteklih godina obilježavale godišnjicu genocida nad Srbima u Jasenovcu i na Kozari, za koje, isto tako, nema presuda dok u isto vrijeme osporavaju to prava drugima pod izgovorom da nema nijedne zvanične presude za genocid u Prijedoru.
– Ono na što se nije obazirala i šutke je prešla preko toga međunarodna zajednica ali i organizacije koje se bave pitanjima ljudskih prava je kada je 2012. godine Gradska skupština u Prijedoru na tematskoj sjednici zabranila finansiranje svih organizacija koje se bave prijedorskim genocidom, i na taj način pokušala ugušiti sve glasove koji iznose istinu o stvarnim dešavanjima u Prijedoru – kazao je Duratović.
Ocijenio je da međunarodna zajednica pokušava stvoriti uvjete za povratak protjeranih, a da u isto vrijeme ne reaguje na “gušenje slobode govora”.
Duratović poručuje da građani koji su izloženi diskriminaciji, mogu to podnijeti godinu ili pet godina, ali da nakon 15 ili 20 godina samostalne borbe, bez podrške bilo koga, jednostavno popuštaju pod teretom, prvenstveno zbog egzistencije i zaposlenja i napuštaju ovaj prostor.
Duratović je 20. jula 1992. izgubio sve, kada mu je na kućnom pragu ubijena gotovo cijela porodica, otac, brat, djed, nana, amidže i rođaci. Tačnije njih 47. Mirsad je kao dječak preživio živi štit, nakon čega je odveden u logor Omarska, zatim Manjaču te Trnopolje.
Na ovaj tužni dan u Prijedoru će danas biti održana i dva skupa od kojih je jedan blago rečeno skandalozan. Iz prijedorske policije potvrdili su da će prvi skup biti održan od 8 do 9 sati povodom obilježavanja Svjetskog dana borbe protiv duhanskog dima.
Drugi skup od 10 do 11 sati bit će održan u organizaciji Omladinske organizacije “Princip” povodom proslave rođendana predsjednika Vlade Mađarske Viktora Orbana i vlasnika Pinka Željka Mitrovića, kao i proslave pet godina od inauguracije predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.
Mnogi s razlogom smatraju da se radi o čistoj provokaciji na 30. godišnjicu početka sistemskog čišćenja Prijedora od nesrpskog stanovništva.
Policijska uprava Prijedor je, povodom javih skupova u ovom gradu najavljenih za danas pozvala građane da tokom njihovog održavanja ne ugrožavaju svoju i sigurnost drugih, te da poštuju naredbe policijskih službenika na terenu i da se ponašaju u skladu sa zakonskim propisima.
– Pozivamo građane, učesnike javnih okupljanja, organizatore i rukovodioce mirnih okupljanja da, prije svega, kroz mirno i tolerantno ponašanje na skupovima u potpunosti osiguraju sprovođenje samog cilja okupljanja, ali i sprovođenje mjera i ograničenja koje je naložila Policijska uprava Prijedor – saopćili su iz PU Prijedor.
