U Federaciji BiH u posljednje dvije godine bilježi se porast kompjuterskog kriminala, a najviše su na udaru građani koje cyber kriminalci najčešće varaju pomoću lažnih nagradnih poklon bodova.
U prvih 11 mjeseci ove godine zabilježeno je 121 krivično djelo koje se tiče cyber kriminala, protiv 76 osoba, dok je u 2020. godini takvih djela bilo 154, protiv 46 osoba, a iz FUP-a upozoravaju kako izvršitelji spomenutih krivičnih djela prate trendove i smišljaju nove načine njihovog izvršenja.
Podaci iz prethodnih godina pokazuju da je u posljednje dvije godine došlo do značajnog povećanja navedenih krivičnih djela. Primjera radi, u 2019. i 2018. godini bilo je prijavljeno 57 kaznenih djela protiv 44 osobe, odnosno 21 kazneno djelo protiv 13 osoba.
Upitani tko je najviše bio na udaru i o kojim počiniteljima se najčešće radi, iz FUP-a kažu kako se najčešće čine krivična djela protiv običnih građana, gdje su u pitanju obične prevare izvršene putem interneta, zatim prevare s platnim karticama, phishing, dok su po pitanju pravnih osoba najviše na udaru mala i srednja poduzeća gdje dominiraju tzv. ‘BEC’ prevare i ‘Ransomware’ napadi.
Stoga, iz FUP-a savjetuju građane da budu oprezni i čuvaju svoje liučne podatke te da ih nikada ne dostavljaju nepoznatim osobama jer banke ili neke druge institucije, kako navode, nikada od njih neće tražiti podatke putem SMS poruka ili na sličan način.
– Kada vam na internetu netko ponudi robu ili uslugu po nerealnoj cijeni ili vam nudi neki unosan posao, a da je za njega potrebno unaprijed izvršiti uplatu, preporučujemo dodatan oprez i provjeru – ističu iz policije.
Prema Krivičnom zakonu FBiH tko neovlašteno unese, ošteti, izmijeni ili prikrije računarski podatak ili program ili na drugi način utječe na ishod elektronske obrade podataka s ciljem da sebi ili drugom pribavi protupravnu imovinsku korist i time drugom prouzrokuje imovinsku štetu, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
Ako je krivičnim djelom iz stava 1. ovog člana pribavljena imovinska korist koja prelazi 10.000 maraka, počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od dvije do deset godina, a ako pribavljena imovinska korist prelazi 50.000 maraka, može biti kažnjen kaznom zatvora od dvije do dvanaest godina.
