Na vrijednost nafte, za razliku od mnogih drugih sirovina, značajno utiče “globalni puls” i geopolitika, pa je tako barel pojeftinio, između ostalog i zbog očekivanja da bi se mogao postići sporazum o prekidu vatre u Gazi, koji bi mogao ublažiti napetosti na Bliskom istoku.
No, krajem sedmice je došlo do novih tenzija nakon smrtonosnog napada na Golansku visoravan, koja je pod kontrolom Izraela.
Na londonskom tržištu barel Brenta pojeftinio je prošle sedmice za više od jedan posto, na 81.13 dolara. Istovremeno, na američkom tržištu barel WTI nafte pojeftinio je više od tri posto, na 77.16 dolara.
Stručnjaci su objasnili na koji način je pad potražnje u drugoj najvećoj svjetskoj privredi utjecao na cijenu nafte. Nedavni podaci, naime, ukazuju da je ukupni kineski uvoz loživog ulja pao za 11 posto u prvoj polovini 2024. godine.
“Kineska potražnja slabi, a s njom padaju i cijene sirove nafte”, kaže Bob Yawger, direktor energetskih terminskih poslova u Mizuhu u New Yorku. Dodaje da kineskoj privredi prijeti ulazak u deflacijski ciklus, gdje će cijene padati zbog slabljenja potražnje: “A to je otprilike najgori mogući scenarij za zemlju koja je najveći uvoznik sirove nafte na planetu”.
