Naslovnica ILIJAŠ Ceremonija povodom završetka projekata deminiranja u Ilijašu

Ceremonija povodom završetka projekata deminiranja u Ilijašu

Buregdzinica Tepsy Ilijas Dstore Ilijas

U kabinetu općinskog načelnika upriličena je ceremonija povodom realizacije projekata deminiranja u Ilijašu i Busovači, koje je finansirala Vlada Japana.

U okviru Temeljne Grant pomoći za projekte ljudske sigurnosti (GAGP) Vlada Japana odobrila je 314.787 eura (približno 650.000 KM) namijenjenih za “Projekat podrške aktivnostima deminiranja u Ilijašu i Busovači”.

Zahvaljujući tom projektu, oko 300.000 m2 minama kontaminiranog područja je uspješno očišćeno putem metoda deminiranja i tehničkog izviđanja, te predano lokalnom stanovništvu na korištenje.

“U prošloj godini realizirali smo tri projekta u ukupnoj površini 112.000 m2. Prvi projekat naziva Srednje – Lijepa Luka u površini od 7000 m2, na lokalitetu iznad osnovne škole u Rači, izveden je metodom čišćenja i najmanji je od tri pomenuta. Projekat naziva Krivajeviči 5, površine 52.000 m2, na lokalitetu Krivajevića prema Malinici je drugi realizovani i u okviru njega pronađen je najeveći broj mina. Treći projekat je zaseok Milovac, koji se nalazi između Lađovića i Stomorina, površine oko 55.000 m2. Ukupna vrijednost pomenutih projekata je oko 110.000 USD”, rekao je Zdravko Barić, pomoćnik načelnika u Službi civilne zaštite Općine Ilijaš.

Ova godina bi trebala biti rekordna po površini deminiranog prostora. Planirani su novi projekti deminiranja na lokalitetu Starog Sela u Lješevu, Mrakovu i na Kostrači, a najznačajni projekat, kojim je planirano deminiranje površine 2,6 km2, obuhvata područje od Krivajevića do Crne Rijeke. U njegovoj realizaciji koristit će se nova metoda deminiranja MSP i to bi bio najveći projekat ikada urađen na području općine Ilijaš.

Načelnik Općine Ilijaš Akif Fazlić zahvalio se donatorima i čestitao svim sudionicima ovog sveobuhvatnog projekta.

“Općina Ilijaš ima najveći procenat površine pod minama u Kantonu Sarajevo, zato su ovakvi projekti izuzetno značajni. Želimo smanjiti broj rizičnih površina i pretvoriti ih iz neaktivnih u aktivne kako bismo mogli koristiti resusre koja ta područja pružaju. Prioritet nam je sigurnost građana i zato u narednom periodu aktivno nastavljamo sa projektima deminiranja”, rekao je Fazlić.

Načelnik Općine Busovača Asim Mekić naglasio je koliko su minirane površine opasne i deminiranje je jedini način kako bi se izbjegle fatalne posljedice. U ovoj općini deminirane su površine u blizini naseljenjih mjesta, a načelnik je izrazio nadu da će u saradnji sa donatorima u skorije vrijeme njihova općina biti u potpunosti deminirana.

Deminiranje je jedna od prioritetnih oblasti japanske pomoći Bosni i Hercegovini, a radi se o aktivnostima koje predstavljaju preduvjet za normalan život i privredne aktivnosti. U ime Ambasade Japana današnjoj ceremoniji prisustvovao je zamjenik šefa Misije Akihito Teruuchi.

“Nadam se kako će ovaj i slični projekti doprinijeti da BiH ispuni svoje obaveze prema Otawskoj kovenciji i postane zemlja bez mina. U očekivanju toga dana narod Japan je uvijek uz narod BiH”, rekao je Teruuchi.

Tomaž Lovrenčić, direktor ITF-a izrazio je zahvalnost na dobroj saradnji sa BH MAC-om. Zahvalio se Vladi Japana koja 20 godina kontinuirano donira sredstva i tako pruža ogroman doprinos dugoročnom razvoju BiH.

Japan je od 1998. godine dodijelio pomoć za aktivnosti deminiranja u BiH u ukupnom iznosu od oko 8,7 miliona eura.

U sklopu GAGP-pomoći, japanska pomoć Bosni i Hercegovini dosegla je više od 17 miliona eura (oko 35 miliona KM) obuhvatajući vitalne sektore, kao što su primarna zdravstvena zaštita, obrazovanje, deminiranje, vodosnabdijevanje.

Saša Obradović, v.d. direktor BH MAC-a, naglasio je kako Centar za uklanjanje mina svim kapacitetima radi na pomoći općinama u BiH u skladu sa njihovim prioritetima.

“Važno je naglasiti da projekte koje podržava BH MAC kandiduju same općine jer one najbolje znaju prioritete u ovoj oblasti”, rekao je Obradović.

U Bosni i Hercegovini mine su postavljene tokom agresije 1990-ih, i smatra se da više od 2,2 posto površine zemlje predstavlja ozbiljan sigurnosni rizik, što može dovesti do povreda kao i smrtnog ishoda, odnosno ugroziti ekonomske i društvene aktivnosti.

Autor: Nermina Avdukić