Predsjednik BZK Preporod Sanjin Kodrić istaknuo je važnost bosanskog jezika koji je i kroz bošnjačku književnost važan aspekt djelovanja i rada BZK “Preporod”.
On je podsjetio da je u toku rad na novom pravopisu Bosanskog jezika, te da se predavanjem jednog od autora Dževada Jahića želi skrenuti pažnja na maternji jezik, potaknuti jedan kreativniji, obzirniji odnos prema jeziku kao sredstvu javnoga komuniciranja ali isto tako i prema jeziku kao mediju književnog stvaranja.
Ministrica za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo Naida Hota-Muminović kazala je da voljeti svoj maternji jezik, govoriti ga, služiti se njim u suštini ne znači ugrožavati drugoga.
Što prije spoznamo to svi u BiH to će biti mjera da nam svima bude dobro – kazala je Hota -Muminović.
Ona je ocijenila da je maternji jezik onaj jezik što u nas usade majke, to je prvi jezik koji čujemo, koji prepoznajemo, na koji reagujemo…
Sve ono što dobijemo usađeno kao posebnu bit, postaje dio našeg bića, našeg inentiteta. Osim toga što je to političko pravo u kontekstu zagarantovanih deklaracija, ustava, zakona, važno je da znamo da je jezik kojim govorimo u suštini osnovni način kako izražavamao ono što osjećamo – ustvrdila je Hota -Mumonović, dodavši da se u vremenu narušene komunikacije potrebno posvetiti izučavanju jezika, čitanju..
Dževad Jahić je istaknuo da su jezičke slobode osnovni princip, te da znače da je čovjek kulturno biće koje je utemeljeno u svom vlastitom jezku i da svaka asmilacija, uskraćivanje, svojatenje znači ugrožavanje ličnih, kulturnih sloboda.
On je također podvukao da je bosanski jezik složena istorijska pojava, ocijenivši da se nedovoljno pažnje bosanskom jeziku posvećeuje u bh. medijima.
Generalna skupština UNESCO-a proklamirala je 1999. godine Dan maternjeg jezika, kao sjećanje na studente koji su 21. februara 1952. godine ubijeni u Daki u Istočnom Pakistanu (Bangladešu), jer su protestirali zbog toga što njihov maternji jezik nije proglašen za zvanični.
