Filmovi „Amanet“ i „Testament“ ostvarili su izuzetan uspjeh kod domaće publike, privukli desetine hiljada gledalaca u kino-dvorane i postali među najgledanijim bosanskohercegovačkim filmskim ostvarenjima. Ipak, iza uspjeha u posljednje vrijeme odvija se priča o odnosu institucija prema ekipi koja stoji iza ovih projekata.
Produkcija novog filma „Pekmez“, nastavka trilogije započete „Amanetom“, ponovo se našla među formalno-pravno neispravnim prijavama na javnom pozivu Fondacije za kinematografiju Sarajevo. Istovremeno, otvorena su pitanja o načinu na koji je tretiran film „Testament“, kojem su ranije bila dodijeljena sredstva, ali ona, prema navodima producenta i autora Mirze Begovića, nikada nisu uplaćena.
U nastavku donosimo otvoreno pismo Mirze Begovića upućeno javnosti, institucijama i medijima, u kojem iznosi svoje viđenje odnosa Fondacije prema njegovim filmskim projektima.
“Na novom javnom pozivu Fondacije za kinematografiju Sarajevo (čitaj: Federacije BiH, jer je to novac svih građana FBiH), produkcija igranog filma „Pekmez“ – nastavka trilogije započete filmom „Amanet“ – ponovo se našla u tabeli formalno-pravno neispravnih prijava.
Govorimo o sredstvima namijenjenim za produkciju filmova u Federaciji Bosne i Hercegovine, novcu svih građana – pa i onih koji u rekordnom broju pune kino-sale gledajući „Amanet“ i „Testament“, a kojih je, kada je filmska publika u pitanju, najviše u Bosni i Hercegovini.
Ovaj put, jedan od razloga je svojevrsna „crna lista“ na kojoj se nalazim ja, Mirza Begović, jer sam potpisnik u parničnom procesu s Fondacijom zbog filma „Testament“, kojem su dodijelili sredstva, a onda sami, jednostrano raskinuli taj ugovor, dok dodijeljeni novac nikada nije uplaćen.
Film „Amanet“ smo isfinansirali sami (Mirza Begović, Nevres Softić i Ajdin Hasanić) uz skromnu podršku općina. Taj film je postao jedan od najgledanijih u novijoj historiji Bosne i Hercegovine.
Nakon njega, ponovo smo aplicirali za projekt „Testament“ i opet su nas odbili pod krinkom da „fali papir“ – isti onaj koji vjerovatno „fali“ i ovoga puta.
„Testament“ smo također isfinansirali sami, uz podršku općina, kantona i prijatelja filma. Postao je najgledaniji bosanskohercegovački film od kada se mjeri box office u Bosni i Hercegovini, sa preko 180 hiljada gledalaca u BiH i više od 80 hiljada izvan naše zemlje. O kvalitetu i prepoznavanju ovih projekata dovoljno govori i činjenica da je prava za oba filma otkupila jedna od najvećih svjetskih striming platformi – HBO. Novac koji je film zaradio pokrio je 60 posto troškova, te nikome nismo ostali dužni niti jedan jedini novčić.
Kome smeta tema filmova „Amanet“ i „Testament“? Jesmo li zaista toliki problem ljudima koje poštujemo i uvažavamo?
Primjera radi, najgledaniji hrvatski film ikada, „Svadba“, ove godine je otvorio Pula Film Festival i već uveliko ima podršku države za snimanje nastavka. Isti film ima posebno mjesto i na Sarajevo Film Festivalu, uz ozbiljne razgovore s ekipom i tretman kakav svakako zaslužuju. S druge strane, kada je riječ o „Testamentu“ – najgledanijem bh. filmu ikada – ignorisan je na svim nivoima, pa i na spomenutom festivalu, gdje će igrati u jednoj maloj dvorani u okviru programa BH Film, čijoj se selekciji zahvaljujemo što nas je barem pozvala, za razliku od svih ostalih koji uveliko ignorišu i film i sve ljude okupljene oko njega.
Da, snimamo filmove koji nas podsjećaju na važnost odgoja, prijateljstva, ljubavi i tradicije. Da, snimamo filmove koji govore o identitetu bosanskog čovjeka i onom dobrom u svima nama. Da, naši filmovi su zaradili novac: kinima 60 posto, državi kroz poreze 17 posto, a ljudima koji su radili na ovim projektima (njih preko 300) ubjedljivo najmanji procenat.
Ovoj državi, pa i Federaciji BiH, „Amanet“ i „Testament“ su donijeli tri puta više novca (kroz prodaju ulaznica, porezi i doprinosi na angažman ljudi, prodaja kokica, sokova u kinima) nego što smo ikada tražili na ovom Javnom pozivu. Možda je upravo to stvarni razlog da nas odbijete, ugasite i sklonite!
Ekipa filma „Testament“ – i umjetnička i tehnička – nisu nikakvi amateri, nego filmski profesionalci sa desetinama i stotinama filmova iza sebe. Ove godine na Sarajevo Film Festivalu, u okviru programa BH Film, participiramo i sa dokumentarnim filmom „Hadžija“, kao i s kratkim filmom američke produkcije „No Clean Hammer“, u kojem je Hudhud produkcija noseći koproducent.
Nismo ni neobrazovani, što se u javnosti pokušavalo imputirati, a misli se prije svega na mene. Završio sam Filozofski fakultet na odsjeku za književnost i magistrirao na temu drame, sve u roku. Autor sam dva romana, više naučnih radova i dramskih tekstova, ali i dva najgledanija bosanskohercegovačka filma.
Ne, mi nismo politička priča. Mi smo ljudska priča do koje je, očito, stalo još samo običnim ljudima koji vole i osjećaju bosanskog čovjeka”.
