Sudeći po preliminarnim rezultatima upravo završenih lokalnih izbora u Bosni i Hercegovini, od ukupnog broja izabranih načelnika opština/općina, svega četiri su načelnice (tri u Federaciji Bosne i Hercegovine i jedna u bh. entitetu Rs).
Drugim riječima, procenat izabranih načelnica u Bosni i Hercegovini iznosi poražavajućih 2,8 posto, saopćeno je danas iz Agencije za ravnopravnost polova Bosne i Hercegovine. Osim što se Bosna i Hercegovina po broju žena na čelu lokalnih zajednica, kako ističu, nalazi neuporedivo ispod evropskog prosjeka od 18 posto, broj izabranih načelnica u BiH vremenom još i opada.
Dok je broj načelnica općina u EU u stalnom porastu i samo u posljednjih 10 godina procenat je porastao za 13 posto, dotle je procenat izabranih načelnica u Bosni i Hercegovini, u poređenju sa rezultatima Lokalnih izbora 2020. godine, opao za čak 30 posto.
“Broj izabranih načelnica nakon ovogodišnjih lokalnih izbora nije ni mogao biti veći, kada znamo da su od 385 osoba koje su političke partije kandidovale za čelno mjesto općinama, svega njih 29 (ili 7,5 posto) bile žene” ističu iz Agencije za ravnopravnost polova.
Opisano stanje udjela izabranih načelnica u Bosni i Hercegovini, kako su dodali, utoliko je više poražavajuće imajući u vidu višegodišnje napore koje institucionalni mehanizmi za ravnopravnostspolova i nevladin sektor u našoj zemlji ulažu u povećanje učešća žena u javnom i političkom životu, osnaživanje kandidatkinja, rad s političkim strankama i medijima, kao i realizaciju brojnih javnih kampanja.
“Uprkos tome, moramo konstatovati da su svijest političkih stranaka da ulažu u kandidatkinje i spremnost biračkog tijela da povjerenje daju ženama-političarkama još uvijek na niskom nivou”, dodaje se u saopćenju.
To su činjenice koje opominju i obavezuju nadležne društvene aktere na dosljedniju i efikasniju provedbu Gender akcionog plana Bosne i Hercegovine (2023 – 2027) i predviđenog seta mjera u cilju postizanja ravnopravne zastupljenosti spolova u kreiranju politika i donošenju odluka na svim nivoima organiziranja vlasti u Bosni i Hercegovini.
“Važno je i dodati da je veće učešće žena u političkom životu nužno ne samo radi postizanja ravnopravnosti spolova u našem društvu, nego i u cilju društveno-ekonomskog prosperiteta Bosne i Hercegovine. Podsjećamo da je ekonomska nauka dokazala da su zemlje sa većim stepenom ravnopravnosti spolova i inkluzivnosti ujedno i dugoročno ekonomski uspješnije” navode iz Agencije za ravnopravnost polova BiH, prenosi Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH.
