Upravni odbor BH novinara smatra kako bi uvođenje krivičnih sankcija i zatvorskih kazni za objavljivanje fotografija, snimaka i spisa, bez prethodne saglasnosti osoba na koje se navedeni dokumenti odnose, moglo ozbiljno ugroziti temeljne vrijednosti novinarstva i profesionalni rad medija, ali i legalizirati cenzuru kroz neproporcionalnu zaštitu privatnosti svih, uključujući i osobe na državnim i drugim javnim funkcijama, a koje su dobrovoljno pristale javno izložiti svoju privatnost i načine na koje obavljaju javne funkcije.
Prema informacijama kojima raspolažu BH novinari, Vlada Federacije BiH je 16.12.2024. godine predala u parlamentarnu proceduru Prijedlog Zakona za izmjene i dopune Krivičnog zakona Federacije BiH koji u članu 193.A predviđa da će onaj ko “neposredno ili putem informaciono-komunikacionih tehnologija, objavi ili prikaže spis, portret, fotografiju, film, fonogram ili drugi sadržaj osobnog karaktera bez pristanka osobe koja je spis sastavila ili na koju se spis odnosi… ili bez pristanka osobe čiji se pristanak po zakonu traži” biti kažnjen novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.
Upravni odbor BH novinara ocjenjuje kako navedene odredbe, dosta široko postavljene i nejasno fomulisane, mogu u potpunosti onemogućiti dnevno izvještavanje medija sa sjednica zakonodavnih i izvršnih organa vlasti, suđenja otvorenih za javnost, uviđaja policije na mjestima incidenata i zločina, kao i svih drugih javnih događaja, ukoliko se usvoje odredbe o obavezi pribavljanja prethodne saglasnosti! Također, navedeni član je u suprotnosti sa pravnim aktima i međunarodnim preporukama koje dozvoljavaju medijima i novinarima snimanje, fotografisanje i prikupljanje činjenica za potrebe medijskih tekstova bez traženja prethodne saglasnosti od pojedinaca i/ili institucija.
Za Upravni odbor BH novinara veoma je indikitavno i to što Vlada Federacije BiH poseže za krivičnim odredbama koje direktno ugrožavaju novinarsku profesiju, a istovremeno nije uzela u obzir brojne zahtjeve novinarske zajednice, državnih i nezavisnih institucija kao i Evropske unije da kroz krivično zakonodavstvo efikasnije štititi sigurnost novinara i medijskih radnika. U članu 359.A Vlada Federacije traži samo zaštitu liječnika, ali ne i novinara ili pripadnika bilo koje druge profesije, svakodnevno izložene napadima i sigurnosnim rizicima, demonstrirajući ovim činom diskriminaciju i nejednak tretman svih profesionalaca koji rade posao od javnog značaja.
Zbog svega naprijed navedenog, Upravni odbor BH novinara još jednom odlučno zahtijeva povlačenje ovog spornog Prijedloga Zakona u cjelosti ili samo u dijelovima koji legaliziraju cenzuru i predlažu druge, restriktivne mjere protivne pravu na slobodu izražavanja i informisanja.
