Federalno ministarstvo prostornog uređenja odbilo je zahtjev BH Gasa za izdavanje urbanističke saglasnosti za izgradnju gasovoda Južna interkonekcija BiH i Hrvatska.
BH Gas je ovaj zahtjev podnio u junu 2021. godine i nešto manje od tri godine kasnije stiglo je rješenje Vlade FBiH. Odbilo ga je ministarstvo na čijem je čelu Željko Nedić, kadar Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZ).
Južna interkonekcija bi BiH spajala s Hrvatskom i preko nje s Europskom unijom. Gasovod bi polazio od Zagvozda u Hrvatskoj, išao preko Posušja, Tomislavgrada, Šuice, Kupresa, Bugojna, Novog Travnika i Travnika s odvojkom za Mostar.
Pored urbanističke saglasnosti bitka se i dalje vodi ko će biti nosilac cijelog projekta. HDZ BiH zagovara da to bude novoosnovana kompanija u Mostaru. Ali, u samom projektu i svim ostalim dokumentima koji se odnose na Južnu interkonekciju navodi se BH Gas kao nosilac.
U međuvremenu, nova vlada Hrvatske najavila je realizaciju projekta Južne interkonekcije.
Ranije je američki ambasador Michael J. Murphynaglasio da je projekat Južne interkonekcije od nacionalnog interesa i pozvao domaće političare na hitno djelovanje kako bi se osigurala energetska nezavisnost i stabilnost Bosne i Hercegovine.
BiH uvozi gas jedino iz Rusije putem Turskog toka, kojem se priključila u aprilu 2021. godine.
Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) BiH prije dvije godine amandmanima je zaustavila donošenje zakona kojim bi se pokrenula izgradnja novog gasovoda u Bosni i Hercegovini.
Svi amandmani podrazumijevaju da se iz projekta isključi kompanija BH Gas sa sjedištem u Sarajevu, te da se projekat prebaci na novoosnovanu kompaniju u Mostaru.
Zakon kojim bi se zvanično pokrenula izgradnja gasovoda je usvojen u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH krajem 2021. godine. Tada su za njega glasali i zastupnici HDZ BiH. Međutim, ovaj zakon blokiran je u Domu naroda Federacije.
Na početku mandata nove vlade FBiH Zakon o Južnoj interkonekciji je povučen te je početkom marta ove godine, Vlada Federacije najavila donošenje novog Zakona o južnoj interkoneciji. Za sada je sve ostalo na obećanju.
Vrijednost projekta je oko 100 miliona eura, a gasovod Južna interkonekcija bio bi dug oko 180 kilometara.
Dragan Čović je upozoren s više strana, od pisma državnog sekretara Antonyja Blinkena, američkog ambasadora u BiH Michaela Murphyja do pomoćnika američkog državnog sekretara za evropske i evroazijske poslove Jamesa O’Briena.
Poruke su svaki put bile jasne – BH Gas mora biti nosilac projekta.
Vlada Federacije BiH je u februaru 2010. godine donijela odluku kojom je utvrđeno da je energetika u oblasti električne energije i gasa djelatnost od javnog interesa FBiH.
Naveli su da je pored dvije elektroprivrede u FBiH, BH Gas javno poduzeće koje obavlja djelatnost od javnog društvenog interesa.
Sve se češće spominje i firma „Eroplin“, koja je u vlasništvu Ivice Nuića, a koja je osnovana krajem 2021. godine s kapitalom od 70.000 KM. Nuić je porijeklom iz Konjica, a radio je u „Montmontaži“, zamjenik je predsjednika NO Jadranski naftovod (JANAF) sa sjedištem u Zagrebu, član je Udruženja BH Hrvata „Prsten“ te je član Glavnog odbora Matice Hrvatske.
U međuvremenu, Stranka demokratske akcije (SDA) je ranije uputila u parlamentarnu proceduru novi/stari Zakon o Južnoj interkonekciji.
Naveli su tada da je projekt Južne interkonekcije jedan od najvažnijih strateških infrastrukturnih projekata u oblasti energetike u FBiH.
