Naslovnica INFOSERVIS Hoće li Vlada KS ukinuti supervizore na konkursima za zapošljavanje

Hoće li Vlada KS ukinuti supervizore na konkursima za zapošljavanje

Buregdzinica Tepsy Ilijas Dstore Ilijas

Supervizore na konkursima prilikom zapošljavanja u javnom sektoru treba ukinuti, navodi se u Analizi antikorupcijskog okruženja u javnom sektoru Kantona Sarajevo koju je izradio Ured za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom Kantona Sarajevo.

Erduan Kafedžić, šef Ureda, za Faktor je potvrdio kako je 3. februara 2022. godine upućena Inicijativu za ukidanje supervizije u postupcima prijema u radni odnos Ministarstvu za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo, kao predlagaču Uredbe Vladi Kantona Sarajevo kojom je uspostavljen institut supervizije, na način da se izvrše izmjene Uredbe o postupku prijema u radni odnos u javnom sektoru na teritoriji Kantona Sarajevo, odnosno da se brišu odredbe koje se odnose na proces supervizije.

Erduan Kafedžić, šef Ureda za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom KS

Kafedžić pojašnjava da Uredba o postupku prijema u radni odnos u javnom sektoru na teritoriji KS u članu 13. propisuje da je supervizor fizičko lice, koje imenuje Ured, sa Liste supervizora koje sačinjava i vodi Ured, a na koju saglasnost daje Vlada Kantona Sarajevo.

Supervizori su ovlašteni da prate pravilnu primjenu odredbi ove uredbe od postupka javnog oglašavanja za prijem u radni odnos do sačinjavanja liste uspješnih kandidata. Također, supervizor nadzire rad komisije za provođenje postupka prijema u radni odnos, na način da prati rad ove komisije, vrši nadzor nad otvaranjem, pregledanjem i ocjenom pristiglih prijava na javni oglas i nadzire postupak izbora kandidata.

Kafedžić kaže da su supervizori osobe koje su većinom zaposlene u javnom sektoru KS, a da manji broj supervizora dolazi iz nevladinog sektora i akademske zajednice. Uredu ih delegiraju direktori / rukovodioci institucija i da Ured nema utjecaja na to.

– Supervizor ne može biti osoba zaposlena u Uredu, kao ni osoba zaposlena kod poslodavca koji provodi postupak prijema u radni odnos. Ovo znači da imenovani supervizori nisu zaposlenici Ureda, niti su na bilo koji način povezani sa Uredom – pojašnjava Kafedžić.

Međutim, ističe kako se institut supervizora pokazao nedovoljno učinkovitim da bi prevenirao ili otkrio pojavu zloupotreba u postupcima prijema u radni odnos u javnom sektoru KS jer se stvara sistem dvostruke kontrole postupaka prijema u radni odnos u javnom sektoru KS, a što dovodi do kolizije pravnih propisa, pravne nesigurnosti i konfuzije pri zapošljavanju.

– Sam proces supervizije, zbog nedostatka stručnosti supervizora, djeluje suvišan i dovodi do dodatnog usložnjavanja i birokratizacije postupaka prijema u radni odnos u javnom sektoru, koji su ionako komplikovani. Ovaj institut nije ostvario željene antikorupcijske rezultate – kaže šef Ureda.

Navodi kako su brojni sistemski nedostaci ovog procesa.

– Nisu jasno definisani kriteriji i uvjeti da bi neka osoba bila supervizor, supervizori nisu profesionalci ili stručnjaci koji poznaju propise za oblast za koju su imenovani kao supervizori, a često ne poznaju ni propise koji se odnose na proces prijema u radni odnos, suprotno načelu efikasnosti, proces supervizije usporava proces zapošljavanja u javnom sektoru, institutom supervizora vrši se “dupli nadzor” nad postupcima prijema u radni odnos, od supervizora i inspekcije, a što je konstatovano u presudi Ustavnog suda Federacije BiH iz 2019. godine, dupli nadzor ili dvostruka kontrola postupaka prijema u radni odnos suprotan je odredbama Zakona o radu FBiH jer nadzor nad postupcima zapošljavanja u javnom sektoru vrši nadležna inspekcija, institut supervizora često služi kao opravdanje i alibi rukovodiocima, primjera radi, u pojedinim slučajevima inspekcija je utvrdila određene nepravilnosti i tada se rukovodioci pravdaju kako supervizor nije uočio nepravilnosti u tom postupku, nije definisana odgovornost supervizora za eventualne propuste, što otvara mogućnost za različite oblike neprofesionalnog i neetičnog ponašanja supervizora – navodi Kafedžić, te dodaje:

– Supervizori mogu biti predmet manipulacija i neprimjerenih utjecaja rukovodioca i članova komisije koja provodi postupak, iz objektivnih ili subjektivnih razloga dešava se da supervizor ne prisustvuje terminu rada komisije koja provodi postupak, a da Ured blagovremeno ne obavijesti o tome. To Uredu stvara velike probleme da iznađe modalitete kako osigurati uvjete za nastavak postupka, što može u konačnici blokirati sam proces, prouzrokovati nepotrebno trošenje vremena i sredstava. Postoji značajan broj slučajeva neopravdane intervencije supervizora, što se negativno odražava na te postupke. Značajan je broj slučajeva nepodudarnosti između nalaza inspekcije i supervizora, što potvrđuje činjenicu da supervizori u mnogim slučajevima ne mogu prepoznati nepravilnost u postupcima prijema u radni odnos.

U 2021. godini Ured je zaprimio ukupno 170 prijava koje se odnose na nepravilnosti u zapošljavanju.

– Najčešće primjedbe na rad supervizora odnose se da nisu uočili nepravilnosti u provođenju same procedure postupka prijema u radni odnos učinjene kako od imenovane Komisije za provođenje postupka prijema u radni odnos tako i od poslodavca u pogledu neuočenih nedostataka u sadržaju javnih oglasa za prijem zaposlenika koje izrađuju poslodavci koji provode oglase. Supervizori u mnogim slučajevima ne mogu prepoznati ove nepravilnosti zbog nedostaka profesionalizma ili stručnosti koju je neophodno posjedovati prilikom vršenja nadzora nad provođenjem postupaka prijema u radni odnos. U slučajevima kada supervizor ne uoči nepravilnosti u predmetnom procesu, on ne snosi nikakvu odgovornost, a Ured nema mehanizme za njegovo kažnjavanje. Također, ni članovi Komisije za provođenje postupka prijema u radni odnos ne snose odgovornost kada naprave propuste u svom radu – kaže Kafedžić.

Navodi kako Ured smatra da bi osobe koje učestvuju u procesima supervizije trebale pohađati redovne godišnje edukacije / obuke iz oblasti propisa koji se primjenjuju u procesima zapošljavanja u javnom sektoru Kantona Sarajevo te na taj način steći certifikat o posjedovanju stručnog znanja za to područje, ali da Ured nema kapaciteta za realizaciju tako složenog i odgovornog procesa.

– Mišljenja smo da naše društvo još nije sazrelo za primjenu i provođenje ovakvih vrsta procesa te da je potrebno institut supervizije ukinuti jer je praksa pokazala da nije adekvatan mehanizam prevencije pojave koruptivnih rizika u procesima zapošljavanja u javnom sektoru. Jačanje integriteta i odgovornosti članova Komisije za provođenje postupka prijema u radni odnos i direktora institucija javnog sektora, kroz donošenje sistemskih antikorupcijskih dokumenata i uspostavu sistema kontrole provedbe mjera iz istih, dovodi do prevencije nepravilnosti u ovim postupcima. Također, sistemsko rješenje za prevenciju zloupotreba u postupcima prijema u radni odnos u javnom sektoru je konstantno razvijanje demokratske kulture i etičkog ponašanja svih učesnika ovih procesa – kaže Kafedžić.

Podsjećamo, supervizija je uvedena u postupke zapošljavanja u javnom sektoru Kantona Sarajevo 2019. godine.

Kafedžić potcrtava da se zapošljavanja u javnom sektoru provode shodno Zakonu o radu i Uredbi o postupku prijema u radni odnos u javnom sektoru na teritoriji Kantona Sarajevo i da su u ovim propisima definisani nadležni organi za nadzor ovog procesa, a što se u konkretnom slučaju odnosi na inspekcijske organe.