Supervizore na konkursima prilikom zapošljavanja u javnom sektoru treba ukinuti, navodi se u Analizi antikorupcijskog okruženja u javnom sektoru Kantona Sarajevo koju je izradio Ured za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom Kantona Sarajevo.
Erduan Kafedžić, šef Ureda, za Faktor je potvrdio kako je 3. februara 2022. godine upućena Inicijativu za ukidanje supervizije u postupcima prijema u radni odnos Ministarstvu za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo, kao predlagaču Uredbe Vladi Kantona Sarajevo kojom je uspostavljen institut supervizije, na način da se izvrše izmjene Uredbe o postupku prijema u radni odnos u javnom sektoru na teritoriji Kantona Sarajevo, odnosno da se brišu odredbe koje se odnose na proces supervizije.
Kafedžić pojašnjava da Uredba o postupku prijema u radni odnos u javnom sektoru na teritoriji KS u članu 13. propisuje da je supervizor fizičko lice, koje imenuje Ured, sa Liste supervizora koje sačinjava i vodi Ured, a na koju saglasnost daje Vlada Kantona Sarajevo.
Supervizori su ovlašteni da prate pravilnu primjenu odredbi ove uredbe od postupka javnog oglašavanja za prijem u radni odnos do sačinjavanja liste uspješnih kandidata. Također, supervizor nadzire rad komisije za provođenje postupka prijema u radni odnos, na način da prati rad ove komisije, vrši nadzor nad otvaranjem, pregledanjem i ocjenom pristiglih prijava na javni oglas i nadzire postupak izbora kandidata.
Kafedžić kaže da su supervizori osobe koje su većinom zaposlene u javnom sektoru KS, a da manji broj supervizora dolazi iz nevladinog sektora i akademske zajednice. Uredu ih delegiraju direktori / rukovodioci institucija i da Ured nema utjecaja na to.
– Supervizor ne može biti osoba zaposlena u Uredu, kao ni osoba zaposlena kod poslodavca koji provodi postupak prijema u radni odnos. Ovo znači da imenovani supervizori nisu zaposlenici Ureda, niti su na bilo koji način povezani sa Uredom – pojašnjava Kafedžić.
Međutim, ističe kako se institut supervizora pokazao nedovoljno učinkovitim da bi prevenirao ili otkrio pojavu zloupotreba u postupcima prijema u radni odnos u javnom sektoru KS jer se stvara sistem dvostruke kontrole postupaka prijema u radni odnos u javnom sektoru KS, a što dovodi do kolizije pravnih propisa, pravne nesigurnosti i konfuzije pri zapošljavanju.
– Sam proces supervizije, zbog nedostatka stručnosti supervizora, djeluje suvišan i dovodi do dodatnog usložnjavanja i birokratizacije postupaka prijema u radni odnos u javnom sektoru, koji su ionako komplikovani. Ovaj institut nije ostvario željene antikorupcijske rezultate – kaže šef Ureda.
Navodi kako su brojni sistemski nedostaci ovog procesa.
– Nisu jasno definisani kriteriji i uvjeti da bi neka osoba bila supervizor, supervizori nisu profesionalci ili stručnjaci koji poznaju propise za oblast za koju su imenovani kao supervizori, a često ne poznaju ni propise koji se odnose na proces prijema u radni odnos, suprotno načelu efikasnosti, proces supervizije usporava proces zapošljavanja u javnom sektoru, institutom supervizora vrši se “dupli nadzor” nad postupcima prijema u radni odnos, od supervizora i inspekcije, a što je konstatovano u presudi Ustavnog suda Federacije BiH iz 2019. godine, dupli nadzor ili dvostruka kontrola postupaka prijema u radni odnos suprotan je odredbama Zakona o radu FBiH jer nadzor nad postupcima zapošljavanja u javnom sektoru vrši nadležna inspekcija, institut supervizora često služi kao opravdanje i alibi rukovodiocima, primjera radi, u pojedinim slučajevima inspekcija je utvrdila određene nepravilnosti i tada se rukovodioci pravdaju kako supervizor nije uočio nepravilnosti u tom postupku, nije definisana odgovornost supervizora za eventualne propuste, što otvara mogućnost za različite oblike neprofesionalnog i neetičnog ponašanja supervizora – navodi Kafedžić, te dodaje:
– Supervizori mogu biti predmet manipulacija i neprimjerenih utjecaja rukovodioca i članova komisije koja provodi postupak, iz objektivnih ili subjektivnih razloga dešava se da supervizor ne prisustvuje terminu rada komisije koja provodi postupak, a da Ured blagovremeno ne obavijesti o tome. To Uredu stvara velike probleme da iznađe modalitete kako osigurati uvjete za nastavak postupka, što može u konačnici blokirati sam proces, prouzrokovati nepotrebno trošenje vremena i sredstava. Postoji značajan broj slučajeva neopravdane intervencije supervizora, što se negativno odražava na te postupke. Značajan je broj slučajeva nepodudarnosti između nalaza inspekcije i supervizora, što potvrđuje činjenicu da supervizori u mnogim slučajevima ne mogu prepoznati nepravilnost u postupcima prijema u radni odnos.
U 2021. godini Ured je zaprimio ukupno 170 prijava koje se odnose na nepravilnosti u zapošljavanju.
– Najčešće primjedbe na rad supervizora odnose se da nisu uočili nepravilnosti u provođenju same procedure postupka prijema u radni odnos učinjene kako od imenovane Komisije za provođenje postupka prijema u radni odnos tako i od poslodavca u pogledu neuočenih nedostataka u sadržaju javnih oglasa za prijem zaposlenika koje izrađuju poslodavci koji provode oglase. Supervizori u mnogim slučajevima ne mogu prepoznati ove nepravilnosti zbog nedostaka profesionalizma ili stručnosti koju je neophodno posjedovati prilikom vršenja nadzora nad provođenjem postupaka prijema u radni odnos. U slučajevima kada supervizor ne uoči nepravilnosti u predmetnom procesu, on ne snosi nikakvu odgovornost, a Ured nema mehanizme za njegovo kažnjavanje. Također, ni članovi Komisije za provođenje postupka prijema u radni odnos ne snose odgovornost kada naprave propuste u svom radu – kaže Kafedžić.
Navodi kako Ured smatra da bi osobe koje učestvuju u procesima supervizije trebale pohađati redovne godišnje edukacije / obuke iz oblasti propisa koji se primjenjuju u procesima zapošljavanja u javnom sektoru Kantona Sarajevo te na taj način steći certifikat o posjedovanju stručnog znanja za to područje, ali da Ured nema kapaciteta za realizaciju tako složenog i odgovornog procesa.
– Mišljenja smo da naše društvo još nije sazrelo za primjenu i provođenje ovakvih vrsta procesa te da je potrebno institut supervizije ukinuti jer je praksa pokazala da nije adekvatan mehanizam prevencije pojave koruptivnih rizika u procesima zapošljavanja u javnom sektoru. Jačanje integriteta i odgovornosti članova Komisije za provođenje postupka prijema u radni odnos i direktora institucija javnog sektora, kroz donošenje sistemskih antikorupcijskih dokumenata i uspostavu sistema kontrole provedbe mjera iz istih, dovodi do prevencije nepravilnosti u ovim postupcima. Također, sistemsko rješenje za prevenciju zloupotreba u postupcima prijema u radni odnos u javnom sektoru je konstantno razvijanje demokratske kulture i etičkog ponašanja svih učesnika ovih procesa – kaže Kafedžić.
Podsjećamo, supervizija je uvedena u postupke zapošljavanja u javnom sektoru Kantona Sarajevo 2019. godine.
Kafedžić potcrtava da se zapošljavanja u javnom sektoru provode shodno Zakonu o radu i Uredbi o postupku prijema u radni odnos u javnom sektoru na teritoriji Kantona Sarajevo i da su u ovim propisima definisani nadležni organi za nadzor ovog procesa, a što se u konkretnom slučaju odnosi na inspekcijske organe.