Nekontrolisano širenje kladionica, otvaranje uplatnih mjesta u neposrednoj blizini škola, zbog čega su lako dostupna djeci i mladima, kao i važeći način oporezivanja njihovog rada stvorili su ozbiljan društveni i ekonomski problem kojim se, smatraju zastupnici političkih partija u Federalnom parlamentu, treba pozabaviti što prije.
Zastupnica SDA Aiša Ćenanović smatra da su djeca izložena mnogim iskušenjima jer nije rijetkost da se u neposrednoj blizini osnovnih i srednjih škola, posebno u KS, nalaze kladionice, kafići i trafike gdje se kupuju cigarete.
Loše za djecu
– Takva situacija je i na području Ilidže, gdje živim. Tamo su, haman, u krugu školskog dvorišta, i učenici umjesto na nastavi vrijeme provode u tim objektima. Ovo je veliki društveni problem koji negativno utječe na razvoj ličnosti i usvajanje pozitivnih navika kod djece – kaže Ćenanović za Faktor.
Zastupnica navodi i da ozbiljno treba analizirati sistem oporezivanja njihovog rada.
I Jozo Bagarić iz HDZ-a BiH smatra da zakonom propisana udaljenost kladionica od obrazovnih ustanova od stotinu metara nije dovoljna jer tamo se djeci nude sadržaji koje ne bi trebalo preferirati.
– Ako im nisu naoku manje će u njih zalaziti. Ovaj problem treba ozbiljno shvatiti jer nakon početne radoznalosti i zabave može doći do ovisnosti o klađenju. To je pošast u koju se, kao i u sve ostale ovisnosti, ulazi veoma lako – kaže Bagarić.
Neadekvatnim ocjenjuje sistem oporezivanja ove djelatnost i navodi da bi luksuznu zabavu trebalo značajnije opteretiti.
– Proizvođači su oporezovani, imaju niz otežavajućih okolnosti i nameta, dok ovakva uslužna djelatnost ima minimalne namete. Smatram da to treba obrnuti – stav je zastupnika HDZ-a.
Ružna slika
Neki od naših sagovornika zalažu se za potpuno dislociranje uplatnih mjesta, odnosno njihovo koncentrisanje na tačno određenim mjestima koja neće biti lako dostupna.
-Otvaranje kladionica i njihovo „nicanje kao gljiva poslije kiše“ predstavlja ozbiljan društveni problem. Trebalo bi osmisliti način da, ako već moraju postojati, budu koncentrisane na određenim lokacijama. Ne bi nipošto smjele biti u blizini škola, vjerskih objekata, kulturnih centara ili znamenitosti. Njihovo postojanje na takvim mjestima daje ružnu sliku – kaže zastupnik Nasir Beganović iz SBB-a.
I Beganović ukazuje na očite propuste u zakonskoj legislativi u vezi s oporezivanjem igara na sreću.
– Činjenica da duguju oko 50 miliona maraka ukazuje da postoje propusti i da bi trebalo nešto učiniti kako bi se poboljšalo ubiranje poreza. Jer, ako ih već moramo trpiti kao nužno zlo, pa barem neka država ima neku dobit od svega toga – zaključuje Beganović.
Dennis Gratz, zastupnik Naše stranke, zagovornik je oštrije i dosljedne borbe protiv ove pojave. Vjeruje da bi trebali slijediti svjetske primjere gdje se kockarnice otvaraju na periferiji, u industrijskim područjima.
Porez na luksuz
– Ta mjesta ne bi bila lako pristupačna za djecu – kaže Gratz.
Naglašava da treba pojačati inspekcijske nadzore, posebno kada je u pitanju utaja poreza, te smatra da bi ova djelatnost trebala plaćati i dodatni porez na luksuz.
Svi naši sagovornici su saglasni da građani u teškoj ekonomskoj situaciji u kojoj se nalazi društvo igre na sreću vide kao spas za finansijske probleme. Međutim, jasno upozoravaju da su kladioničari i organizatori igara na sreću na kraju jedini dobitnici.
