Bosna i Hercegovina ponovo se suočava s alarmantnim nivoima zagađenja zraka. Nakon što je Sarajevo prethodnih dana nosilo neslavnu titulu najzagađenijeg glavnog grada na svijetu, danas Banjaluka bilježi najviši indeks zagađenja u zemlji. Građani širom BiH udišu zrak opasan po zdravlje, a stručnjaci upozoravaju da posljedice po organe za disanje mogu biti dugoročne i ozbiljne. Dok raste zabrinutost građana, vlasti poručuju da je za rješenje problema potrebno vrijeme, značajna finansijska sredstva i koordinirano djelovanje svih nivoa vlasti.
Zrak u Banjoj Luci ocijenjen je kao opasan po zdravlje, a visoke vrijednosti zagađenja bilježe i Tuzlanski te Zeničko-dobojski kanton. Vlada Kantona Sarajevo proglasila je epizodu „Upozorenje“ za područje cijelog kantona. Iz resornog ministarstva navode da dio podataka koji se pojavljuju u javnosti nije pouzdan te da je mnogo posla na prevenciji već urađeno ili je u planu.
Zijada Krvavac iz Centra za kvalitet zraka Kantona Sarajevo pojasnila je da način rada pojedinih aplikacija nije pouzdan jer koriste podatke s nereferentnih mjernih uređaja. Dodala je da, ukoliko vremenske prilike u narednim danima budu nepovoljne i dođe do prekoračenja dozvoljenih vrijednosti, nije isključeno ni proglašenje epizode „Uzbuna“. Istakla je i da nadležne institucije kontinuirano rade na mjerama koje bi trebale dati najbolje rezultate.
Građani, međutim, kažu da konkretne promjene ne vide. U anketama poručuju da imaju osjećaj kako se malo ili nimalo ne radi, da je zrak iz godine u godinu sve gori te da su potrebne odlučnije i hitnije mjere.
Dok se u Bosni i Hercegovini i dalje raspravlja o nadležnostima i odgovornostima, evropski gradovi poput Barcelone i Kopenhagena već decenijama provode konkretne mjere. Sabrina Altoka iz Barcelone navela je da je jedna od prvih i najvažnijih mjera bila zabrana ulaska starih i visoko zagađujućih vozila u grad radnim danima, uz postavljanje kamera na ulazima u gradski centar. Naglasila je da država nije čekala promjenu svijesti građana, već je prvo uvela zabrane, ograničenja i kazne.
Benjamin Hodžić iz Kopenhagena istakao je da su u Danskoj uvedene dugoročne inicijative, planirane i do 30–40 godina unaprijed, te da je cjelokupna politika usmjerena na smanjenje emisije CO₂ iz automobila na minimum.
Pulmologinja Emina Dedagić upozorila je da štetne čestice, odnosno aeropolutanti prisutni u zraku, mogu izazvati i akutne i hronične posljedice po zdravlje, kao i pogoršati postojeća hronična oboljenja.
Dok drugi planiraju decenijama unaprijed, građani Bosne i Hercegovine, kako je istaknuto, svakog zimskog dana plaćaju cijenu zagađenja – vlastitim zdravljem. Uz čekanje na dogovor vlasti i efikasnije mjere, ostaje i lična odgovornost građana prema okolišu, dok nedovoljni inspekcijski nadzori i dalje ostaju jedna od slabih tačaka sistema.
