Za poticaje poljoprivredi u FBiH je od 2020. do 2022. godine dato čak oko 381 milion KM iz budžeta, a rezultati su da poljoprivredne proizvodnje uglavnom stagniraju ili imaju trend smanjenja.
Ovo je navedeno u izvještaju Ureda za reviziju institucija u FBiH posvećenom učinkovitosti poticaja u poljoprivredi. Federalni revizori su revidirali Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, te ministarstva poljoprivrede Unsko-sanskog, Tuzlanskog, Hercegovačko-neretvanskog i Posavskog kantona.
Iako su poticaji rasli iz godine u godinu, nije povećana ukupna poljoprivredna proizvodnja i stočni fond.
Podrška mlijeku raste, a proizvodnja pada
Kod biljne proizvodnje jeste došlo do rasta zasijanih površina, ali taj obim nije bio onoliki koliki bi trebao biti s obzirom na povećanje uloženih poticaja. Jedini pozitivni rezultati su ostvareni kod proizvodnje jabuka.
Kada je u pitanju animalna proizvodnja, smanjen je stočni fond i proizvodnja mesa i mlijeka, a jedini pozitivan rezultat ostvaren je kod proizvodnje mesa peradi. Poražavajuće je da se proizvodnja mlijeka u 2022. smanjila za nekih 6,6 miliona litara u odnosu na godinu prije iako se svake godine povećavao iznos isplaćenih novčanih podrški za proizvodnju mlijeka, kako iz federalnog tako i kantonalnih budžeta.
Pojedini poticaji su duplirani jer, kako ističu revizori, federalni i kantonalni programi utroška poljoprivrednih poticaja nisu bili međusobno usklađeni. Zato su kantoni, suprotno zakonu, planirali dodjelu poticaja iz svojih budžeta za pojedine biljne i životinjske proizvodnje koje su već poticane iz federalnog budžeta.
Također, veći broj registara nije uspostavljen, a oni koji jesu nisu funkcionalni.
Nepouzdani podaci
“Naime, iako je uspostavljen Registar poljoprivrednih gazdinstava, Federalno ministarstvo nije poduzimalo aktivnosti kako bi osigurao njegovo odgovarajuću funkcionalnost u procesu planiranja i dodjele poticaja. Podaci u Registru su neažurirani, nepotpuni i nepouzdani”, dio je izvještaja.
Revizori su konstatovali da su rezultati revizije pokazali da na području Federacije BiH nadležne institucije nisu osigurale uvjete za efektivno upravljanje poljoprivrednim poticajima i da se provedbom poljoprivrednih poticaja ne postižu zadovoljavajući rezultati.
Ciljevi novčanih poticaja koji su postavljani bili su uopćeni i nisu se mogli pratiti učinci. Ni programi poticaja nisu na vrijeme doneseni. Nisu usvojene ni nove strategije, izuzev u HNK. Tako se u FBiH u periodu 2020-2022. primjenjivala strategija kojoj je istekao period važenja.
Revizori su se osvrnuli i na ono šta se (ne) potiče. Određene oblasti su ostajale bez poticaja suprotno strategijama. Između ostalog, bez poticaja je ostalo uvođenje novih tehnologija u poljoprivredi.
Istovremeno, u animalnoj proizvodnji dominiraju plaćanja na bazi outputa, odnosno podrške proizvođačima mlijeka, iako u razvijenim poljoprivrednim sistemima, poput onog u Evropskoj uniji, ovakav način plaćanja gotovo da i ne postoji.
“Osim toga, plaćanje na bazi outputa spada u nedozvoljene mjere prema pravilima Svjetske trgovinske organizacije jer ne stimuliše poljoprivredne proizvođače na jačanje konkurentnosti, niti na povećanje kvaliteta samog proizvoda”, ukazano je u izvještaju Ureda za reviziju.
Nakaradan sistem
Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivednika FBiH, istakao je da je sistem nakaradan i da dok god budžet bude kasno usvajan i poticaji kasno davani, dotle će proizvodnje stagnirati, a neke i propasti.
“Poljoprivrednik dobije poticaj u junu, a sjetva je u aprilu. I šta da radi? Onda se mora zadužiti, uzima repromaterijal po skupljim cijenama. Za sve se nedovoljno brzo reaguje. Ionako smo nekonkurentni, a da ne pričamo o inflaciji koja jede”, dodao je Bićo.
Ukazao je da i oni odavno upozoravaju na dupliranje poticaja, što se ne bi smjelo dešavati.
“Zato neko dobije tri puta, a neko nijednom. Da se ne dupliraju poticaji imali bismo i, recimo, plasteničari, gljivari, a tih ljudi sada nema nigdje u poticajima”, rekao je Bićo.
Federalni revizori su u izvještaju skrenuli pažnju i na zabrinjavajuće informacije o poljoprivrednom zemljištu u FBiH.
“Naime, prema podacima kantonalnih ministarstava nadležnih za poljoprivredu, u periodu od 2020. do 2022. godine izvršena je prenamjena oko 520 hektara poljoprivrednog zemljišta u građevinsko. Efekti smanjenja i neadekvatnog korištenja poljoprivrednog zemljišta ogledaju se u gubicima u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji i imaju indirektne posljedice na ostale aktere na tržištu. Jedan od uzroka za navedeno stanje je što na nivou FBiH nisu doneseni Strategija i Program upravljanja poljoprivrednim zemljištem, što je bila zakonska obaveza”, piše u izvještaju.
