Današnja promocija je samo jedan od događaja u okviru Manifestacije “Dani sjećanja – Srebrenica 11. juli 1995. godine” koju Općina Ilijaš, džemat Podlugovi i MZ Ljubnići organizuju već 14 godina.
Udruženje šehida i poginulih boraca općine Ilijaš u mjesecu maju objavilo je Javni poziv za učešće u projektu “11. juli u mom životu”. Nakon pristiglih prijava i tekstova stručna komisija je izvršila selekciju pristiglih radova i odabrala najbolje koji se i nalaze u zbirci priča koja je danas promovisana.
U ulozi domaćina promocije obratila se predsjednica Udruženja porodica šehida i poginulih boraca općine Ilijaš Salkuna Salihović.
-Ovaj datum budi najtežu bol u nama i kroz Udruženje porodica šehida i poginulih boraca rata Općine Ilijaš povodom obilježavanja 24. godišnjice genocida u Srebrenici željeli smo da na poseban način pisanom formom koja je ujedno i najvrijednija da odamo počast našim najmilijima. Mladi ljudi su se odvažili i prenijeli svoje priče na papir. Pisala su djeca šehida koja su preživjela srebrenički genocid i naravno naši prijatelji koji su rođeni u općini Ilijaš i nakon 11. jula. Naš cilj je jasan i jedinstven, jer mi ne smijemo i nećemo zaboraviti Srebrenicu i na ovakv način želimo odati počast svim žrtvama rata, kazala je Salihović.
Predsjednica udruženja uručila je zahvalice ministru za boračka pitanja KS Ismiru Juski, načelniku Općine Ilijaš Akifu Fazliću i Fikretu Hodžiću.
Podršku u realizaciji obilježavanja Manifestacije “Dani sjećanja – Srebrenica 11. juli 1995. godine” pružio je i načelnik Općine Ilijaš Akif Fazlić.
-Općina Ilijaš je aktivno počela učestvovtati u organizovanju „Dana sjećanja na 11.juli“. Prije 14. godina kada je MZ Ljubnići krenula prve aktivnosti onda se uključio i džematski odbor Podlugovi. U zadnjih nekoliko godina općina Ilijaš je ustanovila Organizacioni odbor koji je definirao ovu manifestaciju. Tom manifestacijom kroz razne oblike od organizacije ispraćaja ljudi koji idu na mrš mira Nezuk- Potočari, ispraćaja posmrtnih ostataka i akademije, kao i onog ključnog događaja dženaze 11.juli u Srebrenici do ovih popratnih kao što je ova manifestacija vezana za promoviranje knjige koju pišu naši sugrađani. Želimo da ustanovimo na godišnjem nivou jedan period, a to je da od 08-11.jula kada općina Ilijaš obilježava te dane kroz niz aktivnosti želimo iskazati prema ljudima koji su stradali u srebreničkom genocidu, iskazivati svoje dostojanstvo, svoj ponos, prkos, snagu, kao i ustanoviti kulturu sjećanja da možemo graditi bolju budućnost od one koju je nažalost prošlo Bošnjačko stanovništvo. Ovo je naša poruka i opredjeljenje i želimo kroz ove dane sjećanja na srebrenički genocid upravo da mlada generacija na ovim porukama gradi bolju budućnost kako svoju tako svih građana i naravno države BiH,kazao je Fazlić.
Ministarstvo za boračka pitanja KS je finansijski podržalo ovaj projekat. Ministar Ismir Jusko se obratio prisutnima.
-U protekla četiri mjeseca gotovo da nema dana u sedmici da ne obilježavamo značajne datume, događaje i ličnosti. Svaki put stavljamo akcenat na jednu bitnu stvar „Da se ne zaboravi“. Nama koji smo ratni vojni veterani i svi oni koji su preživjeli golgote od ‘92.-‘95. godine i ovo često ističem da nam ne trebaju ovi dani da bi se sjetili ovih dana, jer mi živimo sa tim i svaki dan dok smo živi to će biti u nama. Ovakve stvari trebaju i zbog novih generacija, mladih ljudi da prenose na svoje sljedeće generacije i kada odu van BiH da kažu šta se desilo ovdje. Bosanci i Herecegovci nisu narod koji su željeli ratovanje, jer jednostavno želimo da živimo u miru i ne smijemo zaboraviti ono što je bilo u periodu od ‘92-‘95 i da akcenat našim mladim ljudima treba da bude da daju sve od sebe i da se više nikada i nikome isto zlo ne ponovi, istakao je ministar Jusko.
Ženski hor Preporod izveo je ilahiju Dijete.
Alma Omerović, autorica ideje projekta “11. juli u mom životu” je govorila o tome kako se ideja rodila, kako je tekla njena realizacija, te ko su ostali učesnici projekta bez čije nesebične podrške ne bi bilo moguće uspješno realizovati projekat u cijelosti.
– Cilj je uvijek bio i ostao isti to jeste pokazati i prikazati stradanja ljudi i djece u srebreničkom genocidu. Uprkos pokušaju potpunog uništenja jednog naroda, ostali su svjedoci koji će govoriti o najstrašnjim zločinima. Uništena su mnogobrojna djetinjstva, ali ne i volja da se o tome govori i piše. Nakon što smo objavili javni poziv za učešće u projektu, za isti se prijavilo mnogo učesnika, koji su kroz pisanu riječ željeli dati svoj doprinos za očuvanje sjećanja na ovaj mračni period naroda iz Podrinja,ali i cijele BiH. Njih trinaest je smoglo snage da zaista i napišu svoje priče. Inspiracija za ovaj projekat pojavila se u vremenu kada je naš prijetalj Fikret Hodžić napisao knjigu „I JA SAM IZ SREBRENICE“. Zbirka je satkana od malih priča krupnih za čovječanstvo. Posebna mi je čast da kažem nekoliko riječi o autorima koji su pisali ovu knjigu koje ćete kasnije sve i upoznati. U knjizi se nalaze samo njihova imena. Na kraju njihovih priča, nema godina i nema mjesto rođenja. Oni su to sve kazali kroz svoje priče. Nažalost, većina njih koji su pisali svoje priče, djeca su šehida. Želja mi je da pisana riječ postane tradicija u našoj općini jer je pero najjače oružje. Veliko hvala autorima priča i onima koji su nam ukazali moralnu, tehničku i finansijsku podršku, kazala je Omerović.
Prisutnima se obratio Fikret Hodžić i dugogodišnji TV voditelj, vlasnik uspješnog privatnog biznisa koji je iznjedrio brend “Srebrna malina”, te autor knjige “I ja sam iz Srebrenice”.
-Ono što je zanimljivo za nas jeste da i pored ovoliko djece koja su ostala bez svojih najmilijih, nemamo ni jedan zločin koji je počinjen na način na koji su to oni uradili, jer mi se ne služimo s tim. Mi imamo puno bolji način, a to je da gradimo uspjehe, pravimo rezultate i time pokazujemo da nisu uspjeli i da je njihov najveći gubitak što nas moraju gledati nasmijane, istakao je između ostalog Hodžić.
Vlasnik agencije za promociju, fotografiju, video i marketing Media Control, te vlasnik web portala Ilijas info Kenan Hasić. Kenan je na sebe preuzeo obavezu pronalska izdavača, tehnički je obradio knjigu te dizajnirao naslovnu stranu.
-Ja nisam dijete Srebrenice, ali smatram da svako ima svoju Srebrenicu, jer svako od nas ima nešto što mu je učinjeno loše i svako od nas mora da prihvati bol drugih ljudi. Dijeleći bol da drugim ljudima tako ćemo olakšati i drugima i sebi. Ovim putem želio bih da zamolim sve ljude koji mogu da pišu da što više i što češće spominju grozote i stvari koje su se desile našim komšijama, familiji i sugrađanima, kazao je Hasić.
Za naš Radio Ilijaš govorila je i autorica jedne od priča “11. juli u mom životu”. Merima Krkić izgubila je dva brata koja nikada nije upoznala, jer je rođena 1997. godine nakon genocida u Srebrenici koji se dogodio. Ukratko nam je ispričala svoju priču „11.juli u mom životu“ i kako je njezina obaveza i dužnost da priča o tome kako bi postali bolji, uspješniji i čestitiji.
Mersiha Duraković profesorica bosanskog jezika i književnosti dala je svoj doprinos u ovom projektu obavivši posao lektorisanja i pisanja recenzije. Ilhana Mustafić je pročitala po jedan odlomak iz svake priče, a potom i pozvala autore, kojima je Salkuna Salihović uručila zahvalnice i u ovom momentu najdragocijeniji poklon knjigu u kojoj se nalaze njihova imena i priče.
(radioilijas.ba)
