Izuzetno visoke temperature zraka koje pogađaju našu zemlju uništile su najveću žitnicu u Bosni i Hercegovini. Ratari u Semberiji sada zbrajaju štete i mole za pomoć nadležne, koji dosad nisu poduzeli ništa kako bi se problem smanjio.
Znatan broj sunčanih dana ove ljetne sezone doveo je do suše koja je poljoprivrednicima u Semberiji donijela više štete nego koristi. Usljed nedostatka kiše tamošnji ratari susreli su se s ogromnim problemima, jer su njihovi zasadi u najvećoj mjeri uništeni.
“Šteta se najviše odrazila na kukuruz, koji je u Semberiji zastupljen na 18 hiljada hektara obradivog zemljišta. Kiša je zakasnila, potpune štete ćemo rezimirati na kraju oktobra, ali već sada smo po stanju na terenu zbrojali da je uništeno između 60 i 70 posto prinosa. Ove godine gubici će biti katastrofalni”, kaže za Klix.ba predsjednik Udruženja poljoprivednika Semberije Savo Bakajlić.
Aktuelno stanje sa sobom donosi i probleme za uzgajivače stoke, koji će se u zimskom periodu naći u nedostatku hrane za prehranu grla.
“Nažalost i ovo malo proizvodnje što imamo na kraju će biti uništeno. Dok nam se sve ovo dešava, država šuti i ne poduzima bilo kakve mjere kako bi se pomoglo ljudima u nevolji. U vezi s tim morat ćemo poduzeti korake, tako da trenutno pripremamo sastanak s poljoprivrednicima iz cijele BiH, kako bismo analizirali cijelu situaciju i tražili reakciju od države. Ukoliko ne dođe do toga potonut ćemo još dublje”, ističe Bakajlić, koji je član Upravnog odbora Udruženja poljoprivrednika BiH.
Kada je riječ o povrtlarima, naš sagovornik navodi da su i oni u izuzetno teškom položaju, posebno proizvođači lubenica kojima štetu nanosi nelojalna konkurencija.
“U proteklom periodu smo insistirali na zaštiti domaće proizvodnje, a taj problem sada se odrazio na proizvođače lubenica. Jednostavno, ona je uvezena u enormnim količinama iz Makedonije sa po deset šlepera dnevno, jer dospijeva 20 dana prije naše domaće. Tržište je preplavljeno, a proizvođač iz Semberije, koji je prije desetak dana dobio svoj proizvod, sada ga nema gdje plasirati, a uz sve to izuzetno je skupa i radna snaga, odnosno berači”, navodi Bakajlić.
Visoke temperature voćarima išle na ruku
Za razliku od ratara i povrtlara, semberskim voćarima visoke temperature zraka išle su na ruku, međutim, to neće biti dovoljno kako bi sezonu završili u pozitivnom poslovanju, zbog činjenice da su im proljetni mrazevi nanijeli veliku štetu.
“U to vrijeme šljiva je bila u fazi cvjetanja, njen krajnji proizvod sada je loš, a urod je upolovljen u odnosu na prošlu godinu. Kada je riječ o jabukama, sada imamo solidne prinose, a slijedi nam formiranje cijene otkupa i tu se nadamo da ćemo imati dobar rezultat”, nastavlja Bakajlić.
Semberija kao najveća žitnica u BiH raspolaže s 33 hiljade hektara obradivog zemljišta, ujedno pružajući i najveći potencijal za proizvodnju domaće hrane, odnosno voća, povrća, mesa, mlijeka i njegovih prerađevina, koji se, nažalost, neadekvatno koristi. U ovoj regiji pšenica je zasijana na okvirno 14.000 hektara zemljišta, koje je u vlasništvu pravnih i fizičkih osoba.
S druge strane, u Federaciji BiH ratari se nalaze u nešto boljoj poziciji, a kako nam je potvrđeno, zahvaljujući adekvatnoj mehanizaciji, uspjeli su sačuvati svoje zasade kukuruza koji se trenutno nalaze u klipu.
“Iako su dnevne temperature zraka znatno više od prosjeka, kukuruz je u punoj fazi rasta i razvoja, a njegov klip je nalijevan. S druge strane, mi smo posljedice pretrpjeli u proljetnom periodu, kada su mrazevi nanijeli štetu voćnim kulturama. Ove godine možemo se pohvaliti i dobrim urodom pšenice, tako da poljoprivrednici mogu biti zadovoljni”, izjavio je za Klix.ba Suad Selimović, sekretar Udruženja za poljoprivredu i prehrambenu industriju Privredne komore TK.
Hrvatska i dalje pravi problem
Problem poljoprivrednika u Federaciji BiH, posebno iz sjeveroistočnog dijela zemlje i Krajine i dalje se ogleda u otežanom plasmanu šljive i kornišona u zemlje Evropske unije, zbog neadekvatnog angažmana nadležnih inspektora na graničnim prijelazima koji pripadaju Republici Hrvatskoj.
“Naši poljoprivrednici su prinuđeni ići na granične prijelaze sa Srbijom i Mađarskom, jer je Granični prijelaz Gradiška ostao kao jedini na kojem možemo izvesti voće i povrće u Hrvatsku. Njihovi nadležni ništa nisu promijenili, režim rada inspektora je ostao isti, a subota i nedjelja su neradni”, navodi Selimović.
Zbog ove situacije, koja je prošle godine relativno brzo riješena, bh. poljoprivrednici sada ostvaruju gubitke zbog transporta proizvoda i potrošnje potrebnog materijala za očuvanje kvaliteta voća i povrća.
(klix.ba)
