Učenje Kur’ana, svete knjige muslimana, pogotovo ako je riječ o učenju napamet (hifzu), vjerniku pored duhovnog ispunjenja odnosi i određenu odgovornost koje su svjesni hafizi i hafize.
Hafiz Sadrudin ef. Išerić, imam-hatib Careve džamije u Sarajevu, koordinator je Škole hifza Muftijstva sarajevskog.
Šezdeset hafiza godišnje
Kazao je kako je odnos prema Kur’an-i Kerimu od njegovog objavljivanja Božijem poslaniku Muhmedu s.a.v.s. okupirao pažnju kako ashaba tako i svih potonjih generacija pa tako i Bošnjaka na ovim prostorima.
– Krajem 1970-ih i početkom 1980-ih godina bili smo u jednom strahu da li ćemo imati ponovo novih hafiza u našoj lijepoj BiH, do današnjeg vremena kada pogledamo da mi sada brinemo o djeci koja su osnovnog obrazovanja, koja žele da uče hifz, a neki od njih su i završili, hvala dragom Allahu, to nam govori koliko smo mi napravili veliki iskorak da ga je teško pojmiti – rekao je Išerić.
Podsjetio je kako je hifz prošle godine pred komisijom Rijaseta Islamske zajednice u jednoj školskoj godini završilo 60 novih hafiza, a sedam ih je polaznik Škole hifza.
– To je veliki pokazatelj našeg buđenja i našeg vraćanja vjeri i našeg posebnog odnosa prema Kur’an-i Kerimu. Svaka snaga ili slabost, kako pojedinca tako i zajednice, isključivo ovisi o odnosu prema Allahovoj knjizi – rekao je Išerić.
Škola hifza je skoncentrisana na djecu mektebskog uzrasta, a njen je cilj da najbolje kandidate mekteba, koji su nadareni, imaju moć pamćenja, želju i podršku porodice, potaći na hifz.
Išerić je govorio o značaju podrške porodice na putu do sticanja titule hafiza/e.
– To je ono što je nas vodilo u pokretanju ovog projekta Škole hifza Muftijstva sarajevskog. Mi kada ‘vežemo’ dijete za Kur’an, mi nismo samo ‘vezali’ dijete, već kompletnu porodicu da hizmeti Kur’anu – rekao je Išerić.
Dodao je kako imaju i starije kandidate koji žele učiti Kur’an, ali da je to većinom riječ o sistemu preslušavanja.
Škola hifza je bazirana većinom na osnovce, srednjoškolce i studente. Projekt je pokrenut 2017. godine, koji se oslonio na školu hifza sarajevskog Medžlisa.
Danas postoji 17 punktova na području muftijstva sarajevskog s kojima radi 20 muhafiza.
– Imamo oko 450 polaznika, radimo s djecom tri puta sedmično po dva sata. Imamo svoj plan i program koji smo postavili gdje imamo za cilj da u jednoj godini dijete završi Amme džuz (posljednjih dvadeset stranica Časnog Kur’ana, op.a), u sljedećoj godini 29. džuz, nakon toga 28., četvrte godine 27. i 26. džuz. Kada dijete kompletira tih 100 stranica, odnosno pet džuzeva, mi tu možemo da primijetimo koliko imamo potencijala u djeci, koliko je dijete zainteresovano, koliko imamo podršku roditelja da bismo mogli da krenemo dalje – rekao je Išerić.
Istakao je kako je škola u proteklom periodu, odnosno u ovih nekoliko godina, iznjedrila 16 hafiza.
– Ako pogledate da u Sarajevu imate i Gazi Husrev-begovu medresu, Fakultet islamskih nauka, svaki od nijh ima svoju sekciju hifza, medresu u Visokom, mi smo prezadovoljni tim uspjehom – rekao je Išerić.
Ipak, cilj je da djeca, omladina i njihove porodice osjete povezanost s Kur’anom.
Kur’an kao duhovno ispunjenje
Krajem decembra 2021. godine hifz je položila i Iman Silajdžić (19), učenica četvrtog razreda Gazi Husrev-begove medrese i time stekla zvanje hafizatu-l-Kurʼani-l-kerim.
Kazala je kako je odgojena u islamu te je još kao dijete od četiri godine sa sestrom počela pokazivati interesovanje za Kur’an, jer se sestra spremala za mektebska takmičenja pa je i sebe zamišljala kako bi to izgledalo.
Sa šest godina je počela učiti sufaru koju je završila prije 1. razreda osnovne škole.
– Nekako je arapsko pismo bilo prvo pismo koje sam naučila. Nakon toga smo počeli učiti hatme u mektebu i ja sam se sve više zanimala za to. Roditelji su uvijek bili podrška – rekla je Silajdžić koja je dodala kako je u njihovoj porodici bilo nekoliko hafiza, među kojima je istaknuti Kamil Silajdžić.
Prisjetila se kako je nakon toga i sama krenula na mektebska takmičenja, a prvo je naučila 30. džuz, Amme džuz. Želja za intenzivnim učenjem Kur’ana napamet javila se u osnovnoj školi.
Dok je bila učenica osnovne škole, išla je i u Muzičku školu i svirala klavir, ali je vremenom shvatila da to nije nešto što je ispunjava i treba sebi odrediti drugi prioritet – Kur’an, za koji kaže da je duhovno ispunjenje.
Učenica Gazi Husrev-begove medrese rekla je kako razmišlja o tome da studira medicinu ili stomatologiju.
– Voljela bih da pomognem i doprinesem zajednici kao možda budući doktor, ako Bog da – rekla je Silajdžić.
Smatra kako je potrebno pokazati ljepote islama i vezu islama s naukom koja postoji od pamtivijeka.
Istakla je kako je Kur’an duhovno ispunjenje.
– To je neopisiv osjećaj, pogotovo meni kad sam učila, kada su me preslušavali, svako to preslušavanje, nakon njega čovjek bude toliko ispunjen, to se ne može opisati. Poseban je osjećaj – rekla je Silajdžić.
Kur’an daje odgovor na sve
Među polaznicima Škole hifza je i osnovac Sami Balaš (13) koji je u junu 2021. godine stekao zvanje hafiza.
Učenik 8. razreda OŠ “Zajko Delić” kazao je kako su mu cijela porodica i muhafiz bili podrška na ovom putu.
– Počeo sam tako što je sestra putem interneta učila, meni se svidjelo pa sam i ja počeo učiti – rekao je Balaš.
Učiti Kur’an je počeo kao dijete, najprije po nekoliko redova, a onda kako je rastao sve je intenzivnije i učio. Upitan za osjećaj kad uči Kur’an, Balaš je kazao kako “bereket dolazi i duhovno ga ispunjava”.
Dodao je kako je potreban predan rad na učenju Kur’ana.
Govorio je i o odgovorima koje Kur’an daje ljudima za probleme i izazove s kojima se susreću.
– Kur’an nas podučava kako da živimo, šta da radimo, koje stvari trebamo, koje ne trebamo da radimo. Kur’an ima odgovor na sve. Sve što Kur’an kaže to je istinito i tu nema polemike – rekao je Balaš.
Govorio je i o značaju hadisa i sunneta Muhameda a.s. te izučavanju života Božijeg poslanika.
– U Kur’anu su i u islamu općenito odgovori na sve. Sve što želite da pronađete, možete naći u Kur’anu – rekao je Balaš.
