U godini kada su suša i inflacija nemilosrdno pogodile Bosnu i Hercegovinu, tradicija pravljenja zimnice našla se pred ozbiljnim izazovom. Cijene voća i povrća na pijacama širom zemlje dostigle su rekordne visine, primoravajući mnoge domaćice da preispitaju isplativost ove dugogodišnje prakse.
Nezapamćeno sušno razdoblje ostavilo je dubok trag na poljoprivrednoj proizvodnji, što se direktno odrazilo na ponudu i cijene na tržištu. Posebno je alarmantna situacija s paprikom baburom, čija je dostupnost drastično smanjena. Međutim, ono što najviše zabrinjava je cijena paradajza, koja je u pojedinim gradovima skočila za više od 100 posto u odnosu na prethodni mjesec.
Piše: Naim K. // Visoko.co.ba
U Visokom, gradu poznatom po kvalitetnom povrću, svjedočimo šokantnom porastu cijena. Paradajz, koji je krajem jula koštao između 1,5 i 2 KM po kilogramu, sada se prodaje po cijeni od najmanje 3,5 KM, dok cijena sorte “volovsko srce” doseže čak 5 KM. Ovaj trend nije izolovan slučaj, već odražava širu sliku stanja na bosanskohercegovačkim pijacama.
Posebno zabrinjavajuća situacija je s namirnicama neophodnim za pravljenje ajvara, omiljenog dodatka jelima u bosanskohercegovačkoj kuhinji. Cijene paprike roge, patlidžana i krastavaca kornišona doživjele su značajan skok. Paprika roga se prodaje po cijeni između 4 i 4,5 KM, patlidžani po 2 KM, a kornišoni dostižu cijenu od 4 do čak 6 KM po kilogramu.
Za izradu tradicionalne količine ajvara od dvadesetak tegli, domaćice će morati izdvojiti gotovo 200 KM samo za osnovne sastojke. Kada se tome dodaju troškovi energenata potrebnih za pripremu, postavlja se pitanje ekonomske opravdanosti ovog poduhvata.
Situacija nije mnogo bolja ni kada je riječ o voću. Šljive, koje su osnova za mnoge tradicionalne bosanske slatkiše i kompote, prodaju se po cijeni od 3 KM za kilogram. Kruške se mogu naći u rasponu od 3 do 5 KM, dok su svježe smokve dostigle cijenu od 8 KM po kilogramu. Grožđe se kreće između 4 i 5 KM, a breskve drže cijenu od 5 KM za kilogram.
Prodavačica s visočke pijace potvrdila je da je potražnja za povrćem namijenjenim zimnici izuzetno slaba. Ovaj podatak jasno ukazuje na to da su mnoga domaćinstva primorana odustati od dugogodišnje tradicije zbog finansijskih ograničenja.
Ova situacija postavlja ozbiljno pitanje o budućnosti tradicionalne bosanske zimnice. Hoće li domaćice biti prisiljene pronaći alternativne načine za očuvanje ove vrijedne tradicije ili će zimnica postati luksuz dostupan samo nekima? Jedno je sigurno – ova godina će ostati upamćena kao jedna od najizazovnijih za ljubitelje domaćih zimskih delicija.
Piše: Naim K. // Visoko.co.ba
