Polovna odjeća i second hand radnje postaju sve popularnije, kako u Bosni i Hercegovini, tako i širom svijeta. Razlozi za to variraju od ekoloških principa održivosti do ekonomske racionalnosti, s tim da mnogi potrošači biraju kupovinu polovnih artikala zbog povoljnijih cijena i mogućnosti da se uključe u smanjenje otpada.
Prema najnovijem izvještaju Odjela za istraživanje Statista, globalno tržište polovne odjeće procijenjeno je na 197 milijardi američkih dolara u 2023. godini, s očekivanim porastom za dodatnih 100 milijardi do 2026. godine. Ovaj rast naglašava promjene u potrošačkim navikama i rastuću svijest o važnosti održivosti.
Ankete pokazuju da evropski potrošači smatraju da je kupovina polovne odjeće povoljnija u odnosu na nove artikle. Ovaj trend je posebno prisutan među mlađim generacijama, koje predvode potražnju za korištenom i preprodanom modom.
Kupovina polovnih komada omogućava potrošačima pristup luksuznim brendovima po sniženim cijenama, što je dodatni motivator za posjetu second hand radnjama.
Popularnost second hand mode dodatno potiču društvene mreže i online platforme poput Depop. U decembru prošle godine, Depop je zabilježio 464.000 mjesečnih preuzimanja, što ukazuje na rast interesa za ovakvu vrstu kupovine. Iako online platforme dobivaju na popularnosti, tradicionalne trgovine ne gube na značaju i nastavljaju privlačiti kupce.
Prognoze sugeriraju da će second hand moda sljedeće godine zauzimati 10 posto udjela na globalnom tržištu odjeće, s očekivanom vrijednošću od 264 milijarde dolara u 2025. godini. Ove promjene u potrošačkim navikama ukazuju na sve veću svjesnost o ekologiji i održivosti, što bi moglo značajno oblikovati budućnost modnog tržišta.