Na sjednici Skupštine Društva pisaca u Bosni i Hercegovini održanoj u subotu (27.1. 2024. godine), u Sarajevu objavljena su imena novih članova. Među njima se našao bibliotekar i pisac Semir Spahić. Spahić je do sada izdao tri knjige „Ispod zvijezda padalica“, “Posljednji bosanski Did” i „Kulin ban u Dejtonskoj Bosni“.
Prijem u Društvo pisaca je zvanična potvrda o stvaralačkom radu pisca i predstavlja svojevrsnu valorizaciju onoga što je urađeno.
„Što se tiče procedure, kandidat mora imati najmanje tri objavljenje knjige. Pored moje tri autorske knjige, imam preko 27 uređivačkih i priređivačkih knjiga i koautorskih djela. Bio sam jedini kandidat koji je dobio glasove svih članova žirija. Prva autorska knjiga jeste „Ispod zvijezda padalica“ to je knjiga priča i poezije to što sam ja neposredno nakon rata pisao to je na neki način bila proba da vidim da li ja to mogu. To je bila prva knjiga koju sam ja i tehnički priredio. Druga knjiga je roman „Posljednji bosanski Did“ pseudohistorijsko i roman koji govori i posljednjem bosanskom Didu. Did je u toj bogumilskoj religijskoj hijerarhiji najvažnija ličnost. Zanimljivo je da kroz historiju srednjovjekovne Bosne imamo spisak tih bosanskih didova, ali nema ime zadnjeg. On je jako važan zbog činjenice da su na njegovo stolovanje ušli Turci u Bosnu i ostali tu nekih 500 godina. Sjajna priča u kojoj se uklapao i naš drevni Dubrovnik jer je na Dubrovniku opet stolovao Batić Mirković, bosanski knez. Sve se to na neki način lijepo uklopilo i dalo mi je širinu da ja napravim lik tog našeg posljednjeg dida i roman je prošao jako dobro evo već sam i drugo izdanje rasprodao. Ono što smatram jako važnim za taj roman jeste da je snimljen i u audio formatu za Biblioteku za slijepa i slabovidna lica BiH. Treći roman je prošle godine izašao „Kulin ban u dejtonskoj Bosni“ i to je jedna politička satira gdje sam pokušao da „nagazim“ naše političare. Poenta je bila da pokažem da oni koji pročitaju taj neki neutralan stav šta nama radi politika u ovom vremenu“ kazao je Spahić.
Na pitanje kako uopće pisati da bi dostigao društveni položaj posebno u BiH i koliko je zapravo ugrožen položaj pisaca Spahić govori da su piscu zanemareni.
„U BiH ne možeš zaraditi od prodaje knjiga. Ja mogu knjigu kad prodam i kad sve to prođe na kraju bude nula. Nema zarade od književnosti, jer imamo premalo čitalaca. Mi malo čitamo. Pisaca sada ima sve više i više. Sreća pa imamo dvije Fondacije koje podržavaju književno stvaralaštvo to su Fondacija za stvaralaštvo i Fondacija za bibliotečku djelatnost. Ono što primjećujem da ljudi čitaju i traže knjige od naših autora“ rekao je.
Društvo pisaca ima alate za promicanje bh. književnosti. S obzirom na djelovanje i angažiranost nakon tri izdate knjige Spahić je očekivao ovo članstvo u Društvu pisaca BiH. Članstvo u ovoj književničkoj asocijaciji je kvalitativni pomak u dosadašnjoj Spahićevoj karijeri. Ono što njemu predstavlja zadovoljstvo je rad i pomoć mladim piscima i pomoć u afirmaciji njihovih djela. Za kraj razgovora Spahić je rekao da već ima razrađen roman, te da uskoro počinje pisati.
