SDP je nedavno u skupštinsku proceduru uputio dopune Zakona o prostornom uređenju Kantona Sarajevo u svrhu, kako su ranije saopćili iz ove stranke, brže i pravednije legalizacije bespravno napravljenih građevina u ovom kantonu.
Bespravna izgradnja je višedecenijski problem u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, a koji se posebno intenzivirao poslije Drugog svjetskog rata i poslije posljednjeg rata.
Procjena nadležnih je da je za 60 godina bespravno napravljeno 50 hiljada građevina. Ovo je problem koji ima negativne posljedice u mnogim aspektima života. Jedna od tih posljedica jeste spora realizacija javnih infrastrukturnih projekata, među kojima je izgradnja vitalnih saobraćajnica.
Još izostaje sveobuhvatno pravno rješenje za ovaj problem. Ipak, SDP-ovi kantonalni zastupnici smatraju da je krajnje vrijeme da se ovaj problem počne rješavati, zbog čega su i inicirali dopune Zakona o prostornom uređenju.
Šta sadrži SDP-ov prijedlog
Naime, u SDP-ovom prijedlogu je sadržana legalizacija onoga što je izgrađeno bez odobrenja za gradnju, što je stavka koja bi podrazumijevala:
- Izgradnja građevina bez pravosnažnog odobrenja za građenje nije dozvoljena;
- Izuzetno od prethodne odredbe, za građevine napravljene bez pravosnažnog odobrenja za građenje, može se u naknadnom postupku donijeti naknadna urbanistička saglasnost, naknadno odobrenje za građenje i naknadno odobrenje za upotrebu ako se ispune uslovi za legalizaciju građevine;
- Naknadna urbanistička saglasnost i naknadno odobrenje za izgradnju ne mogu se donijeti za građevine koje su napravljene suprotno donesenom provedbeno-planskom dokumentu i koje su izgrađene u zaštitnim infrastrukturnim pojasevima i zaštićenim područjima (rezervisane površine ili površine od javnog interesa za prostorni razvoj u zonama izvorišta, u zonama zaštićenog tla, na ugroženom području ili drugom području za koje se prema odredbama ovog zakona ne može donijeti urbanistička saglasnost).
- Predloženim dopunama Zakona o prostornom uređenju KS je predviđeno da kantonalna skupština posebnim propisima regulira postupak i uslove legalizacije građevina. Tim propisima bi se trebao utvrditi:
- Potrebni obim tehničke dokumentacije;
- Provjera izvedenih radova;
- Mjere uređenja i zaštite okoliša;
- Drugi bitni elementi i uslovi za vođenje upravnog postupka za izdavanje naknadne urbanističke saglasnosti, naknadnog odobrenja za građenje i naknadnog odobrenja za upotrebu.
“Egzistencijalno pitanje”
U SDP-u smatraju da će se na ovaj način riješiti pitanje egzistencije mnogih građana jer su među bespravno napravljenim građevinama uglavnom one stambene. No, kako su naglasili, ne žele amnestirati one koji su bespravno gradili te su pozvali na donošenje sveobuhvatnijeg rješenja.
“Predložene dopune ni na koji način ne znače da je nepotrebno reformirati zakonodavstvo kojim se tretira ovaj problem te da je nepotrebno geodetski snimiti zatečeno stanje, a što bi bila osnova izrade normativnog akta kojim bi se u potpunosti sistemski uredilo pitanje legalizacije”, poručili su.
Podsjetili su da mnogi građani ne mogu ostvarivati svoja prava zbog toga što nisu legalizirane njihove stambene jedinice. Kao razlog za legalizaciju istakli su i izmjene pojedinih normativnih akata.
“Kao primjer za to možemo navesti izmjene i dopune Odluke o zaštiti planinskih izvorišta vode za piće sarajevskog vodovodnog sistema i dijela otvorenog toka rijeke Mošćanice, kojom je smanjen obuhvat zaštite, što stvara prostor za provjeru ispunjenosti drugih uslova legalizacije objekata, a koji su zapravo stambeni objekti i jedini dom većine stanovništva tog lokaliteta”, ukazali su.
Naglasili su da će ne biti legalizirana svaka bespravno napravljena građevina, nego da će se u svakom postupku legalizacije moći provjeriti ispunjenost uslova za legalizaciju – da li je u skladu s provedbeno-planskom dokumentacijom, da li postoje određeni oblici zaštite, stabilnost terena i slično.
