Godine 2015. Angela Merkel, tadašnja kancelarka, očekivala je jeftinu radnu snagu, pa je “usisala” milion migranata, a poruke dobrodošlice bile su na svakom koraku.
Namjere su možda bile dobre, a to je da se nastavi rast njemačke privrede. Međutim, dogodio se obrat. Njemačka je, umjesto radnika, dobila socijalne slučajeve, čast izuzecima.
Zemlja u krizi
Danas je ova zemlja u recesiji, neformalnoj barem, a sve je više onih koji traže da se prestane finansirati migrante koji ne žele raditi. Oštro upozorenje najjačoj evropskoj privrednoj sili uputio je i austrijski ministar vanjskih poslova Alexander Schallenberg.
- Neka Njemačka konačno razgovara o mjerama protiv ilegalne migracije. Jedna stvar je jasna, migracijski pritisak neće se smanjiti u idućih nekoliko godina – istaknuo je Schallenberg.
Njemački kancelar Olaf Scholz, svjestan da mu je ugrožena i država, ali i funkcija, najavio je da će njegova vlada u velikoj mjeri deportirati one koji nemaju pravo ostati u Njemačkoj. Njegovom SPD-u dramatično pada popularnost zbog najnovije migrantske krize. Više od pola miliona ljudi zatražilo je azil u EU u prvoj polovini ove godine. Međutim, Njemačka će taktizirati dokle god bude mogla, odnosno neće imati ništa protiv kvalitetnih radnika koji su postali dragocjeni. Primjerice, protiv bh. radnika ili radnika iz Hrvatske u “obećanoj zemlji” nikad nisu imali ništa protiv jer se uglavnom radilo o onima koji ili znaju raditi ili brzo uče i prilagođavaju se načinu života kakav tamo vlada, pa su zbog toga i poželjni. Koliko je situacija teška, govori i činjenica da je potreba za kvalificiranim radnicima u Njemačkoj najveća u posljednjih deset godina. Građevinska industrija u ovom bi trenutku mogla popuniti dvije trećine radnih mjesta jer je nevjerovatna potražnja za radnicima svih vrsta u ovom sektoru. Također, nudi se niz poslova u sektoru ugostiteljstva i smještaja.
Njemačka već sada prati situaciju u zemljama zapadnog Balkana. Svjesni su da su bazen prilično iscrpili, no isto tako znaju da uvijek ima neke nove djece koja napuštaju školske klupe, završavaju fakultete ili su se zasitili dosadašnjih poslova pa žele probati nešto novo, stoga se traže načini da dopru do njih. Nove olakšice već su uvedene od početka novembra, a posebnu liberalizaciju Njemačka planira u martu 2024. godine. Radnici će u zemlju moći ući čim podnesu zahtjev za vizu i moći će raditi kad se njihove stručne kvalifikacije priznaju. S obzirom na to koliki su redovi pred veleposlanstvima za vizu, BiH bi se mogla naći u novim ozbiljnim problemima. Jer Njemačka jasno daje do znanja da želi isključivo vrijedne i stručne radnike, a ne socijalne slučajeve koji bi joj mogli još stvoriti i probleme u državi.
Poznavanje jezika
Na sve ovo dolazi i Bildov manifest. Najutjecajnije njemačke novine objavile su proglas od 50 tačaka s naslovom “Njemačka, mi imamo problem”.
- Ko naš ustav i naš pravni poredak drži za gomilanje neobvezujućih savjeta, treba što je moguće prije napustiti Njemačku. Ko kod nas želi trajno živjeti, mora naučiti njemački. Samo ako govorimo isti jezik, možemo se razumjeti. Mi se ne maskiramo niti prikrivamo, mi se gledamo u lice (osim ako je karneval ili korona). Ovdje vrijedi da država ima monopol nas nasiljem. Osim nadležnih državnih tijela, nitko nema pravo upotrijebiti silu protiv ljudi i stvari. Mi poštujemo svaku vjeroispovijest, ali jasno dijelimo vjeru od države – stoji, među ostalim, u proglasu.
Iz svega je vidljivo da je migrantska politika Njemačke doživjela snažan krah i opet želi ići na sigurno, a to su definitivno radnici sa zapadnog Balkana.
