Prema Takvimu Rijaseta Islamske zajednice Bosne i Hercegovine u četvrtak, 15. januara, muslimani obilježavaju mubarek noć Lejletul-miradž.
Lejletul-miradž svake godine po hidžretskom kalendaru pada dvadeset i sedmu noć mjeseca redžeba. U toj blagoslovljenoj noći Muhammed, a. s., je prenesen od Časnog Hrama u Mekki do džamije El-Aksa u Jerusalemu, a potom uzdignut do Sidretul-munteha ili kako kaže Kur’an Poslanik, a. s. se približio Svemogućem Stvoritelju: “blizu koliko dva luka ili bliže”. (En-Nedžm, 9)
Vjerovjesnik je prvo prenesen “vodoravno” iz Meke u Jerusalem prije nego je napravio svoje “okomito” uznesenje, tako da njegovo putovanje bude savršeni prauzor puta koji moraju slijediti sljedbenici njegovog ummeta.
Allah, dž.š., u suri En-Nedžm pobliže nas upoznaje sa miradžom Allahovog Poslanika, a. s., Allah kaže: “Tako Mi zvijezde kad zalazi, vaš drug nije s Pravog pula skrenuo i nije zalutao! On ne govori po hiru svome – to je samo Objava, koja mu se obznanjuje, uči ga jedan ogromne snage, razboriti, koji se pojavio u liku svome na obzorju najvišem, zatim se približio, pa nadnio – blizu koliko dva luka ili bliže – i objavio robu Njegovu ono što je objavio, srce nije poreklo ono što je vidio, pa zašto se prepirete s njim o onome što je vidio?
On ga je i drugi put vidio, kod Sidretul-muhteha kod kojeg je džennetsko prebivalište, kada je sidru pokrivalo ono što je pokrivalo – pogled mu nije skrenuo i nije prekoračio, vidio je najveličanstvenija znamenja svoga Gospodara.” (En-Nedžm,1-18.)
S obzirom da se Miradž događa u teškim danima za Poslanikovu misiju, Miradž se može razumjeti kao svojevrsna nagrada Poslaniku, a. s., i ohrabrujuća poruka: “Ako ti se Poslaniče ne odazivaju ljudi, tvoji rođaci, tvoji bližnji, tvoji saplemenici, odaziva ti se Gospodar Koji te je i posalo kao milost svim svjetovima.”
Niko nije bio bliži Allahu, džellešanuhu, kao što je to bilo slučaj s Muhammedom, a. s. na Miradžu. Tokom miradžskog uznesenja Muhammed, a. s. je vidio Džennet i Džehennem, susreo vjerovjesnike i meleke i bio svjedokom mnogih drugih ljudskim jezikom neopisivih nadosjetilnih pojava. Na miradžskom uznesenju Muhammeda, a. s., prati melek Džibril. Njegova uloga je da tokom Miradža vodi Muhammeda, a. s., iz sfere u sferu, podučava ga onome što vidi, hrabri i tješi ga tokom ovog blagoslovljenog putovanja. Muhammed, a. s., u posljednjoj etapi svog uznesenja ostaje bez pratnje Džibrila i stiže u blizinu Božijeg prijestolja.
Na Miradžu su objavljena posljednja dva ajeta sure El-Bekare, naređeno je pet dnevnih namaza, a kao najljepša, trajna uspomena i neizbrisiv pečat razgovora vođenog na Miradžu u svakom namazu se na sjedenju (tešehudu) uči ettehijjatu.
Poslanik, alejhisselam, uputio je pozdrav riječima: Et-Tehijjatu lillahi ve s-salavatu ve t-tajjibatu, a Allah, dželle šanuhu, je otpozdravio riječima: Es-Selamu alejke ejjuhennebijju ve rahmetullahi ve berekatuhu. Poslanik, alejhisselam, vratio je selam na sve dobre robove, nikada ne zaboravljajući svoj ummet: Es-Selamu alejna ve ala ibadillahi s-salihin.
Miradž je kamen temeljac naše duhovnosti, jer smo kao ummet Poslanika, a. s., na poklon dobili salat ili namaz. Salat je u osnovi najčvršća veza sa Stvoriteljem. Od svih stubova islama, jedino je namaz propisan na nebesima, iznad zemaljske sfere. To dovoljno govori o uzvišenosti ovog ibadeta. Namaz je stroga dužnost koju musliman i muslimanka moraju lično i samostalno obaviti. U tom najosobnijem činu niko im ne može biti ni zamjenik ni pomoćnik.
Namaz je vjernikov najvjerniji zaštitnik, pratilac i oslonac, kako u radosti tako i u žalosti. Namazom se vjernik uzdiže i uspravlja pred silinom životnih iskušenja, njime se hrabri u trenucima klonuća i posustajanja. Namazom se vjernik podsjeća na stajanje i uspravljanje pred Bogom na budućem svijetu. Namaz je vertikalno uspinjanje duha i vrši ulogu duševnog rasterećenja usljed monotonije navika i rutine čovjekovog svakodnevlja.
Raspored značajnih islamskih datuma za 2026. godinu možete pogledati na linku OVDJE.
