U okviru obilježavanja tradicionalne kulturno-vjerske manifestacije “514. dani Ajvatovice”, jutros je iz Karaule, nedaleko od Turbeta, u centralnom dijelu Bosne i Hercegovine, krenulo više od 100 konjanika, koji će nakon prolaska kroz Donji Vakuf nastaviti put ka Pruscu, gdje će u nedjelju biti održan centralni dio manifestacije.
Konjanici različitih starosnih dobi, odjeveni u tradicionalnu nošnju, nakon učenja odlomaka iz Kur’ana i dove, koju je proučio Džemail ef. Ibranović, krenuli su ka najvećem dovištu muslimana u Evropi, Ajvaz-dedinoj stijeni u Pruscu.
Očuvanje tradicije
Konjanike su prigodnim obraćanjima ispratili muftija travnički Ahmed ef. Adilović, načelnik Općine Travnik Kenan Dautović, predsjednik Organizacionog odbora ovogodišnje manifestacije Emir Pajić, premijer Srednjobosanskog kantona Tahir Lendo, imami i mnogobrojni građani.
Muftija Adilović je podsjetio da manifestacija Ajvatovice s tradicijom dužom od pet stoljeća predstavlja “dio našeg identiteta”.
Ukazavši na značaj kontinuiteta manifestacije, muftija Adilović je podsjetio da je sve više zainteresovanih za učešće iz bratske i prijateljske Turske, ali i iz zapadnih zemalja.
Konjanici odjeveni u tradicionalnu nošnju, učeći tekbire i ilahije, uz prve zrake sunca prošli su kroz malo mjesto Karaulu, dok su ih s prozora kuća i avlija ispraćali i sretan put poželjeli lokalni mještani.
Prolazak konjanika kroz selo i sveukupan prateći ambijent na trenutak je posmatrače mogao vratiti u neka minula vremena. Nekoliko mališana također je jutros na konjima krenulo ka Ajvatovici, što ukazuje da će ova tradicija biti nastavljena i u godinama koje slijede.
Gosti iz Turske
Dženeta Pajić iz Karaule ove godine će po drugi put pohoditi Ajvatovicu i jedna je od rijetkih dama koja se pridružila konjanicima.
“Ajvatovica je jedna velika tradicija za nas, naše mjesto, Prusac i Donji Vakuf, ali isto tako tradicija za našu porodicu pošto je dedo išao 25 godina na Ajvatovicu. Dede više nema tu ali evo ima neko da ga naslijedi”, kazala je Pajić.
Iz Turske, tačnije iz Inegola u Bursi, sa sinovima je došao 58-godišnji Ahmet Sert, ispred Udruženja mislilaca “Alija Izetbegović”.
Podsjetio je da, prema informacijama koje ime, gosti iz Turske s turskom zastavom su među konjanicima bili prije oko 100 godina.
“Sada, nakon 100 godina, želimo oživjeti tu tradiciju. Ako Bog da, na konju ćemo nastaviti dalje”, rekao je Sert i dodao da ih je sedmero došlo iz Turske, a da ih je troje među konjanicima.
Hamza Jusić je najmlađi među konjanicima koji su jutros krenuli iz Karaule.
Šestogodišnji Hamza je kazao da je malo umoran zbog ranog ustajanja, ali veoma sretan što je danas s konjem Jadranom krenuo put Prusca.
Mjesto susreta hiljada ljudi
U nedjelju ujutro konjanici će tradicionalno krenuti ispred Handanagine džamije u Pruscu prema Ajvaz-dedinoj stijeni. Nakon toga bit će prozvani i bajraktari. Nakon prolaska kroz stijenu i učenja dove, na platou Ajvatovice bit će održan svečani program manifestacije.
Ajvatovica je najveće dovište muslimana u Evropi i jedno od najstarijih u BiH. Duboko je ukorijenjena u identitet Bošnjaka. Smještena je u podnožju planine Šuljage i udaljena sedam kilometara od starog grada Prusca. Ajvatovica je specifičnost bosanskih muslimana, jer ima autohtoni karakter.
Ne zna se pouzdano kada je prvi pohod Ajvatovici održan, ali se zna da je Ajvatovica dobila ime po Ajvaz-dedi, islamskom učenjaku i dervišu koji je u 15. vijeku u Bosnu došao s prostora današnje Turske. Nakon 1947. godine održavanje Ajvatovice bilo je zabranjeno, a tradicija je obnovljena 1990. godine. Jubilarna, 500. manifestacija, održana je u junu 2010. godine.
Ajvaz Dedo, derviš i islamski učenjak koji se u 15. vijeku nastanio na prostoru današnjeg Prusca, nakon dugotrajne suše u ovom mjestu, 40 dana i 40 noći učio je dovu moleći za vodu na stjenovitom predjelu iznad kasabe. Prema predanjima o Ajvaz-dedi, četrdesetu noć od dolaska na dovište, stijena se razdvojila, a iz nje je potekla voda, koju i danas posjetioci Ajvaz Dedine stijene imaju priliku okusiti.
Ajvatovica je danas mjesto susreta desetina hiljada muslimana iz BiH, regiona, Evrope i Azije.
