U noći sa subote na nedjelju, svijet se ‘pomjerio’ sat vremena unaprijed. Tačnije, počelo je ljetno računanje vremena.
Tu ideju je osmislio inovator Benjamin Franklin i iznio je svojim kolegama 1784. godine, jer mu je smetalo što gubimo mnogo dnevnog svjetla. Predložio je da se u proljeće sat pomakne unaprijed, ali ideja nije zaživjela.
Početkom 20. stoljeća su je prvi prihvatili Nijemci, a Jugoslavija je ideju preuzela tek 1983. godine. Do tad je cijela zemlja živjela u zimskom računanju vremena. Zbog prevelike zbrke i štete za industriju, Rusi i Bjelorusi su se odrekli zimskog računanja vremena 2011. godine.
Dok sjeverni dio planete prelazi na zimsko, južni ide na ljetno računanje vremena.
Šok za organizam
Iako se bioritam lakše prilagođava na pomicanje sata unazad nego naprijed, nesanica je i dalje najčešća nuspojava.
Pomicanje sata može poremetiti hormonalnu sliku što uzrokuje niz tegoba kao što su bolne migrene, nervoza i depresija. Zbog pomicanja sata unaprijed ljudi gube energiju i više osjećaju vremenske prilikekao što je južina, piše NY Daily News.
Osim redovnog vježbanja i izbjegavanja teških obroka, važno je uspostaviti rutinu spavanja. Treba izbjegavati popodnevno drijemanje jer će tijelo misliti da se vrijeme nije promijenilo pa će prilagođavanje teći teže i sporije.
1 posto – zbog dužeg dana potroši se više goriva
12 posto – povećan broj kriminalnih djela u svijetu zbog promjene vremena.
0,5 posto – povećava se ušteda električne energije.
10 posto – poveća se broj srčanih udara u svijetu zbog neprirodne promjene.
