Sa porastom temperatura zraka, raste i opasnost od toplotnih povreda poput sunčanice i toplotnog udara. Doktorica Rijada Blažević iz Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo u razgovoru za Radiosarajevo.ba podijelila je savjete kako da se građani zaštite od visokih temperatura.
“Ono što preproučujemo kada slijedi toplotni val je da, ako je moguće da ljudi ne izlaze između 10-17 sati i da ako izlaze se zaštite adekvatno. Svijetla, prozračna odjeća, naočale, kape, kao i zaštita kremama visokog zaštitnog faktora su načini kako da se građani zaštite”, kazala je Blažević.
Lako probavljiva hrana i obavezna bočica vode
“Pri sebi građani moraju imati bočice vode, hidrirati se, a za obroke jesti voće i povrće, lako svarljivu hranu s visokim procentom vode”, dodala je doktorica Blažević.
Kako prepoznati da ste ugroženi?
“Prepoznati da su ugroženi građani mogu na nekoliko načina. Postoje toplotne povrede kao što su toplotna iscrpljenost, toplotni grčevi, sunčanica i toplotni udar. Najčešća je sunčanica i nastaje kao posljedica djelovanja sunčevih zraka na nezaštićenu glavu, najčešće potiljak i kod dužeg izlaganja jakom suncu. Simptomi sunčanice kod pacijenata su glavobolja, povraćanje, visoka srčana frekvenca, jako se znoje i temperatura tijela najčešće ne prelazi 38 stepeni Celzijusa. Potrebno je da se pacijent skloni u klimatiziran prostor, ali razlika između vanjske i unutrašnje temperature ne treba da prelazi 8-10 stepeni. Pacijenti treba da piju dosta tečnosti ako su svjesni, a ako izgube svijest, potrebno je da se pacijenta postavi na bok, rashlađuje uz pomoć vlažnih čaršafa, ventilatora ili klima uređaja”, objasnila je Blažević.
Toplotni udar se može desiti i kod osoba koje nisu izložene direktnoj sunčevoj svjetlosti
“Toplotni udar se ne javlja samo pri izloženosti visokoj vanjskoj temperaturi nego i kod ljudi koji rade u tvornicama i kuhinjama, gdje je visoka vlažnost zraka i gdje dolazi do kolapsa organizma, termoregulacioni sistem zakaže i organizam se ne znoji. Prestaje znojenje, temperatura tijela raste i na preko 40 stepeni, dolazi do gubitka svijesti i potrebno je zvati hitnu pomoć”, naglasila je Blažević.
Ugrožene kategorije građanstva su hronični bolesnici, osobe preko 60 godina, djeca i trudnice.
“Osim nadoknade tečnosti, bitna je i nadokanada minerala, elektrolita koji su bitni za funkcionisanje svake ćelije u organizmu, a to su kalcij, magnezij, hlor, natrij, kalij. Elektrolite treba nadoknaditi uz pomoć vode sa dodatkom minerala ili je moguće u flašu vode dodati malo soli. Potrebno je izbjegavati alkohol, gazirana pića i kafu”, dodala je Blažević, i objasnila da alkohol širi krvne sudove i olakšava dehidrataciju, dok je kafa diuretik i pojačava lučenje mokraće.
Doktorica Rijada Blažević je istakla da je velika opasnost ostaviti djecu u zatvorenom toplom prostoru ida svake godine ljekari apeluju na rizike.
“Ogromna je opasnost ostaviti djecu i na tri minute u zatvorenom prostoru, poput automobila gdje temperature jako brzo rastu, posebno jer su dječiji termoregulacioni mehanizmi nerazvijeni i djeca lako kolabiraju”, naglasila je Blažević.
S obzirom na to da se najviše temperature očekuju u narednim danima, doktorica Blažević je dodala kako se u narednim danima očekuje povećan priliv pacijenata sa toplotnim povredama.
(radiosarajevo.ba)
