Nakon eskalacije sukoba između Izraela i Irana, došlo je do ozbiljnih poremećaja u globalnom transportu nafte, posebno kroz Ormuzki moreuz – jednu od najvažnijih svjetskih pomorskih ruta za promet sirove nafte i energenata. Kroz ovaj moreuz prolazi značajan dio svjetske nafte, te svaka nestabilnost u tom području automatski utiče na globalno tržište.
Zbog sigurnosnih prijetnji i povećanog rizika, otežano je kretanje tankera, a dio brodarskih kompanija privremeno je obustavio ili usporio tranzit. Takva situacija izaziva rast cijena sirove nafte na svjetskim berzama, što se potom reflektuje i na tržišta manjih zemalja, uključujući Bosnu i Hercegovinu.
Međutim, u javnosti se postavlja pitanje opravdanosti naglog rasta cijena goriva u BiH, posebno imajući u vidu činjenicu da se dio derivata nalazi u rezervama i da gorivo koje je već nabavljeno po ranijim cijenama ne bi trebalo odmah pratiti novi skok na svjetskom tržištu.
Građani izražavaju nezadovoljstvo, smatrajući da se svaka globalna kriza vrlo brzo reflektuje kroz poskupljenja, dok se pojeftinjenja znatno sporije prenose na domaće tržište. U takvim okolnostima sve su glasniji pozivi nadležnim institucijama da pojačaju nadzor nad formiranjem cijena, spriječe eventualne zloupotrebe i razmotre mogućnost ograničavanja marži.
Stručnjaci upozoravaju da bi dugotrajniji sukob na Bliskom istoku mogao dodatno destabilizirati tržište energenata, ali istovremeno naglašavaju da domaće vlasti imaju mehanizme za ublažavanje naglih cjenovnih udara, posebno kroz kontrolu trgovačkih marži i praćenje realnih ulaznih troškova.
Situacija na globalnom tržištu ostaje neizvjesna, a građani s pravom očekuju transparentne i pravovremene informacije, kao i konkretne mjere zaštite standarda stanovništva.
