Sarajevski doktor Bakir Nakaš je prije nekoliko dana podnio krivičnu prijavu protiv predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Zorana Tegeltije, ministrice civilnih poslova BiH Ankice Gudeljević, premijera Federacije BiH Fadila Novalića i ministra zdravstva Federacije BiH Vjekoslava Mandića zbog nenabavljanja vakcina.
Prijavu je podnio Tužilaštvu BiH, a pomenute dužnosnike tereti da nisu ispunili svoje zakonske dužnosti, odnosno da “u periodu od 18. septembra 2020. godine do 18. marta 2021. godine, svjesni svojih zakonskih obaveza, nisu obavili ili izvršili svoje službene dužnosti u pogledu osiguravanja direktne nabavke vakcina potrebnih za imunizaciju stanovništva”.
“Njihova zloupotreba službene dužnosti ima za posljedicu nekontrolisano širenje zarazne bolesti, smrt većeg broja ljudi, uskraćivanje prava na zdravstvenu zaštitu osiguranicima zdravstvenog osiguranja i kolaps zdravstvenog sistema u Bosni i Hercegovini”, naveo je Nakaš, i poručio:
“Barem dio ljudskih života bio bi spašen da su prijavljene osobe obavile svoje dužnosti i osigurale nabavku vakcina.”
Posebno je upozorio na visoku stopu smrtnosti od posljedica zaraze ovim virusom u BiH.
“Bosna i Hercegovina je trenutno deveta država na svijetu po broju smrtnih slučajeva na 1.000 stanovnika. Naime, dok je svjetski prosjek 0,34 smrtna slučaja na 1.000 stanovnika, u BiH je taj broj 1,75 na 1.000 stanovnika, odnosno 5 puta veći od svjetskog prosjeka”, podsjetio je Nakaš.
O navedenoj krivičnoj prijavi, odnosu vlasti prema epidemiji, ali i samom virusu, dugogodišnji doktor, infektolog i bivši direktor Opće bolnice u Sarajevu Bakir Nakaš govorio je za Naratorium.
Na pitanje vjeruje li da će iko odgovarati na kraju, odgovorio je:
“Da ne vjerujemo, ne bismo podnijeli ovu prijavu. Međutim, uvijek postoje određene okolnosti koje ne možemo da predvidimo, a imajući u vidu iskustvo sa dosadašnjim krivičnim prijavama koje su završavale bez rezultata, na neki način smo spremni i na tu varijantu i iz tog razloga ćemo se potruditi da osiguramo još i dodatne dokaze koji će opravdati sve one naše navode u krivičnoj prijavi.”
Kako gledate na posljednja dešavanja sa AstraZenecom u pojedinim evropskim zemljama, smatrate li da je u ovoj priči bilo i malo politike?
Nakaš: Sigurno je da farmaceutska industrija ima način svoje vlastite borbe, a, nažalost, nekad tu vlastitu borbu koriste da plasiraju informacije koje djeluju negativno na konkurenciju, tako da smatram da je i ovo jedan od načina usporavanja određenih proizvođača na tržištu. Bilo bi jako dobro da se ljudi time ne bave. Sigurno je da svaka imunizacija ima jedan procenat neželjenih efekata, pa tako i ova vakcina ih ima. Bitno je da se sve bazira na dokazima. Ako imamo dokaze, onda nemamo nikakvu bojazan.
I dok pacijenti u Sarajevu za vrijeme liječenja plaćaju lijek oko 1.300 KM, isti lijekovi u Tuzli su besplatni. Je li država barem mogla nabaviti lijekove za bolnice, ako već pacijenti redovno plaćaju zdravstveno osiguranje:
“Država po svojoj strukturi nije bila u obavezi da nabavi lijekove, jer na državnom nivou nemamo institucija koje bi to radile. Međutim, fondovi zdravstvenog osiguranja su u obavezi da osiguraju lijekove za svoje osiguranike. Nelogično je da jedan od najbogatijih fondova zdravstvenog osiguranja, a to je Fond zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo, nije u prilici da osigura besplatne lijekove koji su besplatni u Tuzli i u drugim dijelovima Bosne i Hercegovine i mislim da je to sramota. Ne treba da prolazi vrijeme u priči oko toga kako će se to staviti na listu i kako će se regulisati, nego se treba već sutra iznaći modul da se jednostavno ti lijekovi daju besplatno, odnosno da se troškovi tih lijekova pokriju iz sredstava Fonda zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo koji ima dostatna sredstva. Sramota je da u jeku pandemije mi računamo na to da će porodica koja ne radi i koja nema primanja biti u prilici da kupi te lijekove i da ih odnese u bolnicu kako bi se oni dali pacijentu. Za šta nam onda služi bolnica, za šta nam onda služi Fond zdravstvenog osiguranja ako nismo u stanju da pacijentima obezbijedimo osnovno, a to je ta terapija koja je sada aktuelna u svijetu.”
I za kraj je kazao: “Ne. Struka se uopšte ne sluša u Bosni i Hercegovini. Ovdje je dominantna politika. Ovdje su dominantne stranke koje su na vlasti i koje nastoje kroz svoje odluke da pridobiju podršku svojih glasača i na taj način dovode nas u situaciju da eksperti koji bi trebali da imaju svoje mjesto u ovim tijelima bivaju potpuno izbrisani iz komisija, odnosno štabova.”
Kompletan intervju možete čitati OVDJE.
(radiosarajevo.ba)
