Dan planete Zemlje u čitavom se svijetu obilježava 22. aprila. Tradicija obilježavanja ovog datuma potiče još iz 1970. godine, a 1990. godine ovaj datum postao je međunarodnim danom.
Cilj obilježavanja ovog dana je da se ukaže na ugroženost prirode i na čovjekov nemar u odnosu prema njoj, te na opasnost koja prijeti životu na Zemlji.
Ovaj dan je i dobar povod mnogobrojnim organizacijama, institucijama i pojedincima da poduzmu konkretnu akciju, te zaštite Zemlju i sve prirodne resurse. Tako možemo čuti i vidjeti kako se aktivisti bave pošumljavanjem, organizovanjem demonstracija i prosvjeda s ciljem boljeg odnosa vlasti i građana prema životnoj okolini, sađenjem cvijeća i sl.
Međutim, pitanje je da li je samo jedan dan dovoljan za dobrobit planete Zemlje? Naravno da nije!
Svakodnevno, putem medija, dobijamo informacije koliko je naša planeta ugrožena, koliko je loše tretirana od strane svojih stanovnika. Stoga, mogli bismo baš na 22. april početi da se prema njoj odnosimo sa više odgovornosti i poštovanja, ali da to primjenjujemo svakodnevno, a ne samo na današnji dan.
Čovjek je zagadio sve; vodu, zrak, tlo.
Razvoj civilizacija i kultura je učinio koliko dobra, toliko i lošeg. Stvoreno je potrošačko društvo, koje svojim pretjeranim konzumiranjem dobara koja nisu neophodna svakodnevno zagađuje planetu Zemlju. Dovoljno je navesti primjer staklene boce bačene u prirodu kojoj treba oko 4.000 godina da nestane.
Bosna i Hercegovina je, pored svih svojih prirodnih bogatstava, dosta ekološki ugrožena.
Rijeke su jako zagađene, vazduh također, a samim tim i tlo. Zakonska regulativa iz oblasti zaštite okoliša uglavnom nije prilagođena evropskim standardima, a ukoliko u nekim oblastima i jeste, ne primjenjuje se.
Postoji način da se riješi svaki problem.
Prilagođavanjem postojećih industrijskih postrojenja evropskim standardima i korištenjem novih tehnologija, manje bismo zagađivali zrak koji udišemo. Također, smanjenjem potrošnje energije i korištenjem obnovljivih izvora energije bismo uticali na smanjenje ispuštanja štetnih gasova u vazduh i smanjenje potrošnje fosilnih goriva.
Usvajanjem i primjenom evropskih zakona o vodama, doveli bismo naše vode u red i smanjili njihovu zagađenost. Primjer koji je dobro navesti je rijeka Spreča koja je četvrti stepen zagađenosti, a Evropska unija se obavezala da sve njene rijeke do 2015. godine budu na minimalno drugom stepenu.
Svaki pojedinac snosi odgovornost. Svaki pojedinac može i napraviti promjenu.
Smanjiti potrošnju energije u kućanstvu, odvajati i propisno odlagati otpad, ne bacati smeće u rijeke, uticati na državne i lokalne vlasti da usvoje i primjenjuju zakone.
