Na univerzitetima širom Bosne i Hercegovine trenutno traje upis novih generacija studenata za akademsku 2025/2026. godinu. Iako tačan broj brucoša još nije poznat, trend posljednjih nekoliko godina je jasan – broj novih studenata konstantno opada.
U posljednjih pet godina upisano je gotovo 13 hiljada manje studenata nego ranije. Uzroci ovog trenda su višestruki, a najvažniji faktori su nepovoljna demografska situacija, neusklađenost obrazovnog sistema sa potrebama tržišta rada i kontinuirani odlazak mladih iz zemlje.
Na Univerzitetu u Banjoj Luci trenutno nema većih problema sa brojem upisanih. Planiran je upis od 2.400 studenata, što je za 300 više nego prošle godine, ali i dalje znatno manje nego, primjerice, 2010. godine, piše BHRT.
“Ne možemo reći da imamo problem sa brojem studenata, ali je činjenica da je u odnosu na prije 15 godina njihov broj znatno manji. Moramo uzeti u obzir demografske pokazatelje, migracije i broj učenika u srednjim školama koji nastavljaju obrazovanje”, ističe portparol Univerziteta u Banjoj Luci, Dario Stanković.
Demografski pad i migracije su jedan od najvažnijih razloga za smanjenje broja studenata. Iako se o ovim problemima govori već decenijama, konkretnih i djelotvornih mjera još uvijek nema. Demograf Aleksandar Čavićnapominje da postoji mnogo strategija, ali nedostaje ona ključna – strategija za očuvanje nacije.
“Zato uglavnom reagujemo na posljedice, a ne rješavamo uzroke problema.”
Smanjenje broja studenata direktno utiče na smanjenje broja visokoobrazovanih kadrova. Uz to, značajan broj diplomiranih ima zvanja koja nisu u skladu sa potrebama tržišta rada.Iako je broj zaposlenih visokoobrazovanih na rekordnom nivou, pitanje je koliko su oni zaista produktivni.
Poražavajuće, ali ne i iznenađujuće, jeste što je Bosna i Hercegovina na posljednjem mjestu u Europi po procentu visokoobrazovanog stanovništva – svega 16% odraslih ima visoku stručnu spremu. Uz rastući pad broja studenata, taj procenat će se, nažalost, još dodatno smanjivati u narednim godinama.
