Za pola mjeseca imali smo 955 zahtjeva za novčanu naknadu, duplo više nego lani u januaru izjavila je direktorica Službe za zapošljavanje Kantona Sarajevo, nakon čega je premijer Federacije Bosne i Hercegovine Nermin Nikšić objavio podatke istakavši da su trendovi u januaru ove godine stabilni u odnosu na isti period prošle godine. U programu N1 je gostovala Amina Džonlagić, direktorica Službe za zapošljavanje KS koja je, između ostalog, poručila da se na području ovog Kantona Sarajevo bilježi porast otkaza te da nije sigurna da li će sredstva institucije na čijem je čelu biti dovoljna za isplatu svih novčanih naknada koju potražuju nezaposleni.
Porasli zahtjevi za novčane naknade
Džonlagić je odmah na početku razgovora pojasnila razliku između podataka o kojima je govorila ona i o onima koje je prezentovao Nikšić.
“Ja sam govorila o statistici za Kanton Sarajevo, a Nikšić pošto je premijer Federacije BiH iznosi podatke za taj entitet. To je prva razlika. Drugo, meni su kao direktorici Službe za zapošljavanje na dnevnom nivou dostupne informacije o novopridošlim nezaposlenim osobama, a oni prate statistike koje nakon što ih mi pošaljemo dalje iznose neke druge institucije. Tako da ću ja reći da je od momenta mog prvog nastupa broj zahtjeva za novčanu naknadu porastao i jučer je iznosio 1.010 zahtjeva”, navela je Džonlagić.
Zatim je naglasila da se o novčanoj naknadi govori zato što je to pokazatelj porasta otkaza ljudima koji su u radnom odnosu najmanje osam mjeseci.
“Ako ćemo o drugim pokazateljima, iz radnog odnosa imamo nezaposlene koji su došli na evidenciju do 16. januara i riječ je o 1.153 osobe. Nešto kasnije, jučer sam ponovo tražila te podatke, taj broj se već popeo na 1.320 osoba za nekoliko dana. Tako da mi imamo taj trend porasta nezaposlenih”, dodala je.
Napomenula je da se u ovom slučaju ne može porediti pola januara ove godine sa cijelim januarom prošle.
“I dobiti bilo kakav kvalitetan pokazatelj. Sada možemo isključivo pratiti trend porasta prijava nezaposlenih osoba. Nikako da dajemo detaljne statističke analize. Niti sam to ja radila niti je to još uradila služba. U tome učestvuje puno više parametara tako da ako statistike koristite u političke svrhe onda možete ići i na relativizaciju i minimiziranje. Služba za zapošljavanje KS trenutno prati isključivo trend i nama je bitna svaka nezaposlena osoba jer mi o tim osobama brinemo sve do njihovog novog zaposlenja pružajući im materijalno-socijalnu sigurnost”, ustvrdila je naša sagovornica.
O iznosu novčane naknade na birou
Spomenula je i analizu federalnog ministra rada i socijalne politike Adnana Delića u kojoj je navedeno da je porast otkaza zabilježen u Kantonu Sarajevo i Tuzlanskom kantonu.
“Zato što su to dva najmnogoljudnija i sigurno kantoni sa najviše privrednih subjekata. I ta dva kantona u narednom periodu mogu biti i uzorak da se prati taj porast. Neki ljudi rade na određeno pa se tako ti ugovori obično daju od 1. januara do 31. decembra – na godinu. Ima i drugih parametara. Sada ovo nije period završetka školske godine pa mi tako u maju i junu imamo povećan broj prijava na evidenciju Službe za zapošljavanje, odnosno, na naše biroe zato što izlaze djeca iz škola – izlaze maturanti ili diplomanti. Tako da ima različitih mogućnosti zbog čega se ljudi prijavljuju na biroe, ali s obzirom na to da je sada ‘preko noći’ porasla minimalna plata, mi kao osnovni razlog za povećanje broja nezaposlenih u odnosu na prethodne periode uzimamo upravo taj porast za povećanje broja otkaza iz radnog odnosa. Opet govorim da nije isto kada se neko vrati u državu pa iz razloga da ostvari socijalna prava dođe pa se prijavi na biro da bude na našoj evidenciji, već je sasvim drugo kada prijavljujemo ljude jer su dobili otkaz iz radnog odnosa. E taj broj raste”, naglasila je Džonlagić.
Istakla je da Služba za zapošljavanje KS trenutno ne raspolaže podacima o profilima radnika i u kojim oblastima su dobili otkaz, napominjući da se mora napraviti analiza po tom pitanju.
“Ne bismo s tim još izlazili u javnost jer treba proći barem prvi kvartal 2025. godine, ali ja kao direktorica Službe za zapošljavanje se nadam da će se ipak nešto desiti u smislu promjene fiskalnih zakona i da će Vlada FBiH odlučiti da smanji doprinose te da se ovaj trend neće nastaviti”, rekla je.
Budući da su na evidenciji Službe za zapošljavanje u velikoj mjeri ljudi koji su dobili otkaz iz radnog odnosa, Džonlagić je pojasnila da na toj odluci piše da se to desilo iz ekonomskih ili organizacionih razloga ili kao tehnološki višak.
“To se veže za onaj zahtjev za novčanu naknadu. Ukoliko je sporazumni raskid ugovora o radu u tom slučaju ljudi nemaju pravo na novčanu naknadu. A s obzirom na to da raste taj broj zahtjeva za novčanu naknadu onda to znači da su ljudi dobili otkaz jer su višak ili iz nekih organizacionih razloga gdje se želi smanjiti broj zaposlenih. I on kao takav ima pravo na novčanu naknadu, a ja sam već rekla da je do jučer bilo 1.010 zahtjeva”, kazala je.
Dalje je dodala da je iznos novčane naknade za sve ljude isti bez obzira na to na koju visinu plate su bili prijavljeni.
“Ona zavisi samo od dužine radnog staža. Za ove čiji je radni staž najmanji – osam mjeseci, naknada se daje tri mjeseca u iznosu 40 posto prosječne plate u FBiH. Kao direktorica jedne od najvažnijih institucija u KS sam zabrinuta za naš finansijski plan za 2025. godinu. Naše izvršenje u 2024. godini po osnovu novčanih naknada bilo je skoro 16 miliona KM. S obzirom na trend rasta prosječne plate, mi smo za 2025. godinu predvidjeli 19,8 miliona KM u svrhu isplate novčanih naknada. I onda smo krenuli pratiti trend porasta zahtjeva za novčanu naknadu u januaru i izašla sam u javnost kao zabrinuta direktorica da li će naš finansijski plan za 2025. biti dobar i da li će ta sredstva biti dostatna za sve one koji nam se javljaju”, dodala je.
Kako ublažiti posljedice otpuštanja?
S obzirom na porast osoba na evidenciji nezaposlenih interesovalo nas je na koji način se mogu ublažiti posljedice otpuštanja?
“Djelatnost Službe za zapošljavanje KS jeste da ljude zbrine na način da im uplaćuje zdravstveno osiguranje u periodu nezaposlenosti i onima koji su ostvarili pravo na novčanu naknadu da im je i isplati. Osim toga, služba je i prošle godine bez obzira na jedno stabilnije poslovno okruženje uradila izuzetne programe za zapošljavanje, ali smo mi tada planirali sredstva koja dajemo poslodavcima na osnovu tadašnje bruto plate. I bez obzira na to što smo mi tada izašli iz finansijskog okvira Službe za zapošljavanje KS – skoro 55 miliona KM smo podijelili poslodavcima. I ovdje se moram pohvaliti – odnos poslodavaca iz realnog u poređenju sa poslodavcima iz javnog sektora koji su dobili ta sredstava je tri naprema jedan (3:1). Mi upravo stalno potičemo zapošljavanje u realnom sektoru, barem u mom mandatu. Zatim smo radili programe samozapošljavanja gdje uz sredstva koja je odobrila služba imamo novootvorenih 200 poslovnih subjekata”, navela je.
Zatim je konstatovala da je odluka Vlade FBiH o povećanju minimalne plate direktno utjecala i na programe Službe za zapošljavanje.
“U toku dana dobijem po pet-šest mailova poslodavaca koji šalju upite da li ćemo mi podići sredstva koja smo odobrili poslodavcima po osnovu zapošljavanja ljudi s evidencije? Mi to retroaktivno ne možemo uraditi tako da očekujemo i nešto veći broj onih koji će odustati od programa jer smo gledali da poslodavac barem u toj prvoj godini kada primi nezaposlenu osobu s evidencije i kada treba da je obuči i osigura joj radno mjesto i da onda poslije ta osoba ostane na neodređeno da radi ako je zadovoljila, to znači da ovi ljudi pod ovim nametima ako ne budu imali vlastitih sredstava, neće moći ostati u programu”, mišljenja je Džonlagić.
“Doći će do urušavanja malih biznisa”
Na kraju je poručila da je, s obzirom na ekonomsku situaciju u FBiH, ali i u cijeloj BiH, neplanski, eksperimentalno i “preko noći” donesena odluka o povećanju minimalne plate u FBiH.
“Ja ću sada govoriti kao neko ko je ušao u politiku isključivo zbog promjene fiskalnih zakona. U tom trenutku ja sam bila privatnica i poslodavac i ova tema se mene tiče cijeli moj poslovni vijek. Mi se osam godina borimo za smanjenje doprinosa. I prethodna vlada je ukinula neoporeziva davanja, odnosno, prepolovila ih na 50 posto upravo na račun priče o smanjenju nameta kroz doprinose. Stalno je plasirana priča da će se smanjiti doprinosi. Ova vlada preko noći donosi jednu odluku koju privatnici ne mogu ispoštovati i u smislu da mogu zaraditi u ovako lošem poslovnom ambijentu. Vlada FBiH se morala baviti popravljanjem poslovnog ambijenta da omogući ljudima da ostvare veće prihode i veći izvoz. A kada u jednoj siromašnoj sredini poput BiH gdje je ogromna razlika između bogatih i onih koji preživljavaju, hoćete da punite budžet, onda koristite fiskalne instrumente kojim dodatno oporezujete bogate, a oni su doveli u situaciju poslodavce koji jedva zarađuju i dodatno ih opterećuju da oni neće moći izdržati. Lično predviđam, a to je mišljenje i ekonomskih stručnjaka i fakultetskih profesora, da će zbilja doći do urušavanja malih biznisa. Propadat će mali biznisi, otpuštat će se radnici i neće se moći zadržati ova namjera vlade”, naglasila je.
Zatim je apelovala na vlast.
“Opet apelujem kao neko ko prati ekonomsku situaciju u zemlji da se potrude da te doprinose smanje za onih 10,5 posto koliko smo i predlagali i da se tim ljudima omogući da prežive i da im biznisi prežive, a za radnike je malo i 1.000 KM. Dakle, treba se ići na veće plate, a to će i poslodavci sami od sebe davati ukoliko im se smanje doprinosi”, zaključila je Džonlagić.
