LU vremenima Šimića pjesnici su bili prava enigma, dok su u današnjim čudnim vremenima enigma postali svi mi. Ipak, postoji nešto što nas u ovim vremenima sve povezuje – nafta.
Svjetski analitičari već predviđaju da nas čeka najizazovnija godina, a s obzirom na sve što smo prošli, možemo reći da je to samo nastavak kontinuiteta i da ni u narednoj godini ne možemo ništa predvidjeti.
Na čelo Amerike dolazi Donald Trump, službeno u januaru, a u geopolitičkim odnosima moglo bi se dogoditi doslovno sve. Ipak, svi oni koji prate burzovna izvješća pitaju se kako će to utjecati na cijenu nafte, a posljedično i na cijenu goriva za nas, obične ljude.
Nedavno su se sastale zemlje OPEC+, a donesen je sljedeći zaključak: OPEC+ je odlučio odgoditi planove za povećanje proizvodnje nafte do aprila 2025. godine i produljiti razdoblje smanjenja proizvodnje do kraja 2026. godine. OPEC, osnovan 1960. godine, ima cilj koordinirati naftne politike među zemljama izvoznicama nafte kako bi se osigurala stabilnost tržišta.
Članice OPEC-a uključuju Alžir, Angolu, Ekvador, Gabon, Irak, Iran, Kuvajt, Libiju, Nigeriju, Saudijsku Arabiju, UAE i Venezuelu. OPEC+ je pak nastao 2016. godine kao odgovor na pad cijena nafte, a uključuje sve članice OPEC-a i dodatne zemlje, poput Rusije, Kazahstana, Azerbejdžana i Meksika, koje su se složile s ciljem smanjenja proizvodnje nafte kako bi stabilizirali tržište.
Iako OPEC+ odgađa povećanje proizvodnje, Tamas Varga, broker PVM-a, navodi da se ipak očekuje višak ponude na tržištu. To bi mogao biti razlog zašto nije došlo do destabilizacije cijenanakon jučerašnjih vijesti.
Šta to znači za nas koji točimo gorivo u BiH? Iako je situacija nesigurna, cijene bi trebale ostati stabilne (ako stabilnost podrazumijeva cijenu od oko dvije i pol marke po litri, uz varijaciju od deset feninga gore ili dolje). S obzirom na sve što smo proživjeli u posljednjih pet godina, ovo bi se moglo smatrati zlatnom sredinom.
Kada je korona paralizirala svijet, cijena litre dizela i benzina pala je na oko 1,40 KM, da bi zbog najtežeg rata u Europi od II. svjetskog rata cijena goriva skočila na 3,81 KM, te smo se svi bojali da neće premašiti 4 KM. Na sreću, to se nije dogodilo, a mi smo se nekako naviknuli na trenutnu situaciju.
Naravno, moglo bi doći do primirja na svjetskim bojištima, što bi otvorilo tržišta i smanjilo cijene, ali također postoji mogućnost eskalacije rata i strelovitog rasta cijena. U ovim geopolitičkim previranjima ništa nije sigurno. Ipak, mnogo će ovisiti o novoj američkoj administraciji, a u ovim globalnim igrama BiH može samo promatrati i prilagođavati se. Iako OPEC+ kontrolira značajan udio globalne proizvodnje, Sjedinjene Američke Države, sa rekordnim volumenom proizvodnje nafte iz škriljevca, igraju ključnu ulogu u oblikovanju tržišta, o čemu je nedavno pisao i Forbes.
Osim Amerike, i kineska ekonomija igra ključnu ulogu u oblikovanju cijena nafte, budući da je najveći svjetski uvoznik nafte. Forbes također komentira da bi prekomjerna proizvodnja nafte u SAD-u, nesigurnost unutar OPEC+, politička nestabilnost u ključnim proizvodnim regijama i neizvjesnosti vezane uz globalni ekonomski oporavak mogli stvoriti volatilnost na tržištu, čime bi cijene mogle krenuti u nepredvidivom smjeru.
