Radovi na uređenju arheološkog parka Kalin-hadži Alijine džamije u Sarajevu odvijaju se planiranom dinamikom. Radovi čiji je jedan od inicijatora i realizatora uređenja lokaliteta harema Vakufska direkcija Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, trebali bi biti okončani u augustu ove godine.
Džamija Kalin hadži Alije bila je jedna od najljepših u Sarajeva, izgrađena je 1535. godine, a srušena 1947. godine. Osnivač džamije i mutevelija bio je Kalin hadži Alija, a njen izgled znamo zahvaljujući jednom crtežu koji se čuva u Muzeju Sarajeva. Na mjestu jednog dijela džamije izgrađena je višespratnica.
Arheološki park će biti uređen tako da će turisti i prolaznici moći da uđu u jedan dio parka i putem digitalne table kao i ulaskom u dio harema moći da pogledaju šta se sve nalazi na toj lokaciji.
Projektom su predviđene tri faze, prva je arheološko istraživanje koje je završeno 2017. godine i to u saradnji Vakufske direkcije, Društva arheologa 1894 i Muzeja Grada Sarajeva. Trenutno je u toku realizacija druge faze koja podrazumijeva konzerviranje pronađenih ostataka džamije, mekteba, harema i mezarja, odnosno uređenje arheološkog parka. Treća i konačna faza projekta bit će izgradnja džamije koje je bila na ovom lokalitetu u formi i dimenzijama koje budu moguće uzimajući u obzir da je dio temelja džamije sada ispod stambene zgrade.
Graditi samo ono što je nekad bilo u haremu
Direktor Vakufske direkcije Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Senaid Zajimović u razgovoru za Anadolu podsjeća kako je Kalin-hadži Alijina džamija u Sarajevu izgrađena davne 1535. godine.
“Stajala je svo vrijeme na ovom mjestu do 1947. godine kada tadašnje vlasti ruše džamiju zajedno sa mektebom, šadrvanom, česmom i sa drugim pratećim objektima. Na dijelu džamije koji se nalazi ispred nas sagrađena je lamela”, naveo je Zaimović.
Objekat je u vrijeme socijalističke vlasti sagrađen s namjerom da se u ove zgrade smjeste tadašnji kadrovi Socijalističke Federalne Republike Jugoslavije, odnosno Jugoslovenske narodne armije. Najčešće su tu stanovali oficiri, njihove porodice, kao i drugi zaslužni građani koji su se našli. Tako da je jedan dio džamije podvučen pod ovu zgradu.
“Mi kao Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini,što podrazumijeva Muftijstvo sarajevsko, Medžlis Islamske zajednice Sarajevo i Vakufsku direkciju, vodimo aktivnosti na otkrivanju i zaštiti ovog lokaliteta od praktično završetka agresije pa sve do dana današnjeg. Te naše aktivnosti su se prije svega svodile na sprečavanje ili borbu da zaštitimo ovaj harem i ovaj lokalitet, da se na njemu ne izgradi spomenik Francu Prešernu, slovenačkom piscu, koji su tadašnje vlasti i općina htjeli da zagradi na ovom prostoru. Mi smo smatrali kao zajednica da ne priliči ovom haremu da se gradi išta drugo osim ono što je nekada bilo na ovom prostoru”, pojasnio je Zaimović.
Od prije 2000. godine, posebno nakon 2000. godine insistira se na revitalizaciji ovog harema koji podrazumijeva izgradnju džamije, kao i mekteba, šadrvana i oživljavanja prostora u svakom pogledu što podrazumijeva i zaštitu mezarova na tom prostoru.
Delikatan projekat
Pejzažna arhitektica Narcisa Bašić-Gaković, koja je zajedno sa arhitekticom Selvom Karačević-Kapić radi na ovo projektu, u razgovoru s novinarom Anadolu pojasnila je kako je zadatak ovog projekta zapravo da se uspostavi Arheološki park.
“Arheološki park koji inače predstavlja ostatke iz osmanskog perioda, gdje se nalazi sakralni dio, tu je bila džamija, mezarje, i nalazi se mekteb, ženski mekteb, i nalazi se svjetovni dio, znači gdje su bile kuće, avlija sa kaldrmom. To je ono što je otkopano”, navela je Bašić-Gaković, te dodala:
“Našim projektom mi ustvari želimo da kreiramo doživljaj, da posjetioci osjete kako je to bilo živjeti za vrijeme osmanskog perioda, i da se educiraju o tom sakralnom dijelu, znači da mogu prići temeljima džamije, a s druge strane, da uđu u mekteb sobu gdje su se educirale žene. Znači postoje interpretativni čvorovi gdje mi objašnjavamo i pričamo posjetiocima sve te priče, dok u svjetovnom dijelu isto možemo da dođemo do te kaldrme, mi dodirujemo tu arheologiju i na neki način i tu dobivamo informacije kako je to bilo živjeti, dakle u stambenom dijelu za vrijeme osmanskog perioda”.
Radovi idu prema predviđenom planu, uz prisustvo multidisciplinarnog tima koji se svakodnevno sastaje jer je riječ o vrlo delikatnom projektu.
“Vrlo je bitno pažljivo izvoditi, koriste se materijali, kamen koji je nađen na lokalitetu se koristi za sami projekat konzervacije a ostatak se izvodi po projektu pejzažne arhitekture”, istakla je Bašić-Gaković.
Radovi su počeli otprilike prije mjeseci i po dana, a prema njenim riječima, radovi bi trebali biti završeni u augustu ove godine.
Jedna od najljepših sarajevskih džamija
Zaimović ističe kako je harem bio veliki, a džamija na ovom prostoru bila jedna od najljepših sarajevskih džamija, bila veoma funkcionalna i korištena u svoje vrijeme.
“Zašto su socijalističke vlasti srušile ovaj objekat, baš na ovom dijelu grada, nije nam poznat pravi razlog ali jest nam poznata njihova ideologija koja je iz istih razloga srušila i Skender pašinu džamijuna Skenderiji kao i na brojnim drugim mjestima”, kazao je Zaimović.
Na pitanje novinara Anadolu koliko u Sarajevu objekata sa ovakvom sudbinom, Zaimović je odgovorio:
“U Sarajevu je puno ovakvih objekata, nama najbliži možda ovdje jeste Bakr-babina džamija, koju su na isti način potpuno porušili i preko noći zatrpali, kao i ostatke te džamije. Kao što su to uradili sa Kalin-hadži Alijinom džamijom, kao što su to uradili na Skenderiji i kao što su to uradili sa Idriz-begovom džamijom blizu BBI centra, kao što su to uradili sa Parkušom preko puta BBI centra, kao i brojna druga mjesta po cijelom Sarajevu. Možemo reći sigurno ukupno oko 30 objekata sa ovog područja od odlaska Osmanlija do danas”, naveo je Zaimović.
Zaimović je također objasnio da je Islamskoj zajednici stalo da sve ono što je nekada značilo život u gradu Sarajevu, sve ono što je nekada značilo u kulturnom i historijskom smislu za ovo podneblje i ovaj grad, da bude ponovo oživljeno i da na taj način podsjeti građane da ovaj grad ima bogatu kulturu i naslijeđe, te da znaju da je na ovom području zaista egzistirala vrlo lijepa džamija.
Zajimović je naglasio kako imaju i dug prema vakifu Kalin hadži-Aliji koji je svojim sredstvima sagradio džamiju na ovom prostoru da bude funkcionalna i da koristi građanima grada Sarajeva.
“Ono na što ukazujemo ustvari jeste zanimljiva informacija iz vremena Austro-Ugarske. Dakle, Austro-Ugarska koja je došla ovdje kao okupator, na područje Bosne i Hercegovine, nije srušila ovu džamiju. Naprotiv, sagradila je pozorište kao dio kulture, sagradila je iza Kalin hadži-Alijine džamije poštu, s desne strane sud. Dakle, vjersko, svjetsko i kulturno egzistirali su u vrijeme Austro-Ugarske i vrijeme Kraljevine SHS i vrijeme Kraljevine Jugoslavije, sve do socijalističke Jugoslavije koja nije mogla trpiti taj kulturni momenat i od svega toga je srušila jedino džamiju zato što joj je smetala. Dakle, mi želimo da oživimo ovaj prostor, želimo da ponudimo javnosti i želimo da zajedno sa građanima Sarajeva slavimo svoju bogatu historiju i kulturu”, zaključio je Zaimović.
