Bosna i Hercegovina izdvaja svega 0,9 posto BDP-a za odbranu što je daleko od cilja od dva posto koliko preporučuje NATO svojim članicama, a Oružanim snagama BiH trenutno nedostaje oko 1.500 profesionalnih vojnih lica, kao i oprema po NATO standardima koja bi poboljšala kopnenu i zračnu mobilnost.
Prema posljednjim podacima, i većina od 32 članice NATO saveza ne izdvaja dva posto BDP-a za obranu, dok s druge strane, kada je u pitanju regija, Srbija koja kao i BiH također nije članica Sjevernoatlantskog saveza, samo je u prošloj godini na odbranu potrošila milijardu i 510 miliona dolara, što je oko dva posto srbijanskog BDP-a i to je najveći iznos u novijoj historiji te zemlje izdvojen za odbranu.
Povećanjem izdvajanja BDP-a, od trenutnih oko 0,9 do projektiranih dva posto stvorile bi se pozitivne pretpostavke za sveukupan progres Oružanih snaga BiH, povećala njihova efikasnost, osposobljenost, profesionalnost, interoperabilnost i kompatibilnost sa snagama zemalja članica NATO-a i EU-a, ocijenili su u razgovoru za Fenu iz Ministarstva odbrane BiH.
Što se tiče opremljenosti (naoružanja i vojne opreme), iz Ministarstva kažu kako je ono što u ovom trenutku najviše nedostaje oprema po NATO standardima koja bi poboljšala kopnenu i zračnu mobilnost.
Dalje naglašavaju da su Oružane snage razvile 16 projekata kroz koje su jasno odredili potrebe za njihovu buduću modernizaciju.
“U budućnosti očekujemo da će planirana finansijska sredstva za realizaciju navedenih projekata modernizacije biti dostupna odnosno na raspolaganju OS BiH kako bismo ih realizirali te unaprijedili stepen opremljenosti komandi i jedinica OS BiH”, ističu iz Ministarstva.
Dodaju i da dosadašnje kretanje i nivo realizacije odobrenog budžeta nisu pratili dinamiku i nivo potreba razvoja i opremanja Oružanih snaga BiH koja je, napominju, ispod nivoa finansiranja oružanih snaga zemalja u okruženju, ali i uopće međunarodnih trendova.
S obzirom na to da je jedan dio opreme dotrajao, a naslijeđen je od entitetskih vojski, dio opreme i sredstava namijenjenih popuni komandi i jedinica OS BiH nabavljen je i putem donacija. Donacije i finansijska pomoć za OS BiH realiziraju se kroz međunarodne sporazume, ugovore i dr, čiji je potpisnik Ministarstvo odbrane BiH ili Vijeće ministara BiH, ocjenjuju iz Ministarstva.
U tom smislu ističu nabavke, kroz program donacije s prijateljskim zemljama, motornih vozila, opreme za jedinicu za uništenje NUS-a i deminiranje gdje su nabavljena nova motorna vozila za prijevoz opreme EOD timova i najsavremenija robotska zaštitna oprema za pripadnike EOD tima, te potrebna oprema za zračne snage, vojnu policiju i Bataljonsku grupu lake pješadije.
Kako ističu, od nadležnih institucija očekuju maksimalnu podršku pri realizaciji Plana nabavki i opremanja OS BiH koji su koncipirani na razvojnim principima, ne samo kroz budžetska sredstva, već i drugim zakonom dozvoljenim garancijama.
S druge strane, zbog prirodnog ciklusa (penzionisanja, isteka ugovora i drugo), trenutno Oružanim snagama nedostaje oko 1.500 profesionalnih vojnih lica, a kako kažu, ove je godine u planu uposliti oko 1.300 novih lica.
Upitani o uvođenju vojnog roka, odgovaraju kako je ukidanje vojnog roka bio dio reforme odbrambenog sistema u našoj zemlji, dakle dio jednog djelotvornog procesa stvaranja jedinstvenog Ministarstva odbrane BiH i jedinstvenih, modernih i operativnih Oružanih snaga Bosne i Hercegovine.
“Eventualno uvođenje obveznog služenja vojnog roka zahtijevalo bi detaljnu analizu i planiranje te bi se tek na osnovu izrađenog plana moglo govoriti o svim aspektima koji bi utjecali na jedan takav složen proces kakav bi uvođenje vojnog roka bio za državu BiH”, navode pa dodaju da na osnovu navedenog Ministarstvo odbrane BiH smatra da se nisu stekli potrebni uvjeti za elaboriranje ove teme.
