Štrajk prosvjetnih radnika u osnovnim školama u KS počeo je u srijedu, 17. aprila. Kao razlog štrajka, između ostalog, Samostalni sindikat osnovnog obrazovanja i odgoja FBiH naveo je usvajanje novih pedagoških standarda i normativa kojima su, kako tvrdi, mnoga stečena prava radnika u osnovnim školama umanjena, a neka u potpunosti ukinuta.
Pedagoškim standardima i normativima za osnovno obrazovanje definišu se standardi i normative školskog prostora, opreme, nastavnih sredstava i učila za osnovnu i srednju školu.
Resorna ministrica Naida Hota-Muminović pojašnjava za Faktor sve dobrobiti usvojenih pedagoških standarda. Težište je, kaže, na podizanju kvalitete odgojno-obrazovnog rada, a naglasak na dobrobiti učenika.
Hota-Muminović ističe da je zbog manjkavosti i nepreciznosti bivših standarda dolazilo do situacija pri kojim je jedan broj radnika naplaćivao dvostruko svoj angažman jer isti nije bio objektivno distribuisan, a što je rezultiralo da su pojedinci za obavljanje istih poslova imali naknadu kroz redovan rad, a i po osnovu prekovremenog rada.
“Još jedna posljedica svega toga jeste i nemogućnost ponude većeg broja sekcija učenicima, smanjen broj sati dopunske nastave za učenike kojima treba dodatna podrška, smanjene mogućnosti rada sa nadarenim učenicima, smanjen broj sati dežura koje smatramo važnim pedagoškim poslom. S druge strane, bilo je potrebno povećati broj sati za stručno usavršavanje, za poslove vođenja odjeljenja (razredništvo) i slično. Ovim pedagoškim standardima i normativima niti jedan radnik u obrazovanju neće biti oštećen. Radnicima njihovi radni zadaci će biti pravilno i ravnomjerno raspoređeni, nastavna norma je umanjena, što znači da će nastavnici za istu plaću raditi manje”, kazala je ministrica.
Dodala je kako su prilikom kreiranja opisa poslova za sva radna mjesta propisani okvirni poslovi, profil i stručna sprema za svaku poziciju, čime će se osigurati istovjetni uvjeti za isto radno mjesto u svim školama. Također, povećan je broj sati za razredništvo i stručno usavršavanje.
“S ponosom želim sa vama podijeliti neke od najznačajnijih prednosti koje nam donose novi standardi i normativi: Revidirana je, inovirana i proširena lista opreme, nastavnih sredstava i učila za svaku učionicu / kabinet, posvećena je dodatna pažnja sigurnosti u prostoru, broju toaleta, mokrih čvorova, čistoći zraka, energetskoj efikasnosti, upotrebi provjerenih materijala. Definisana je maksimalna težina školske torbe prema uzrastu učenika u cilju zaštite zdravlja učenika i njihovog pravilnog razvoja, u potpunosti je razrađeno poglavlje koje se odnosi na vannastavne i posebne programe u funkciji cjelokupnog razvoja učenika i njihovih vještina, sposobnosti i dobrobiti. Smanjen je broj učenika po odjeljenju u cilju što kvalitetnijeg odgojno-obrazovnog rada. Smanjen je minimalan broj učenika u kombinovanim odjeljenjima. U svakoj školi će biti angažovan po jedan psiholog i socijalni radnik na pola norme. Svaka škola dobija jednog administrativnog radnika kako bi se stručni saradnici i rukovodstvo škole mogli posvetiti unapređenju kvaliteta rada. Asistenti u odjeljenju su prepoznati kao stručni saradnici. Produženi boravci u osnovnim školama su prepoznati kao odgojno-obrazovni rad, te je omogućeno formiranje grupa u boravcima sa minimalnim brojem djece (dovoljno je četvero djece za pokretanje produženog boravka u školi), a od čega će posebnu pogodnost imati roditelji učenika u školama u rubnim dijelovima Kantona, uz omogućavanje nove pozicije voditelja produženog boravka. Smatram da se možemo složiti da su ove promjene neophodne za dobrobit cjelokupne obrazovne zajednice. Svjesna sam i činjenice da će ovi standardi i normativi tokom primjene pokazati i određene nedostatke, na kojima se svakako u budućnosti može i treba raditi, ali već sada sam sigurna da nose niz prednosti, te će se njihovom primjenom omogućiti kvalitetniji, efikasniji, ekonomičniji i savremeniji odgojno-obrazovni sistem koji učenika zadržava u fokusu svih naših napora koje ulažemo kao obrazovna vlast, kao profesionalci u sistemu i kao roditelji”, kazala je Naida Hota-Muminović.
