Proljetna sjetva na području Federacije BiH zvanično počinje za desetak dana, ali je praktično već i počela jer to omogućavaju vremenske prilike.
Predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH Nedžad Bićo kazao je za Fenu i to da je dosta parcela već uzorano, pripremljeno za glavnu sjetvu, a sjemenskog materijala i đubriva ima dovoljno. Cijene su, kako je kazao, na nivou prošlogodišnjih i još su visoke.
“Isplaćeni su poticaji za prošlu godinu. Program poticaja za ovu kalendarsku godinu je završen. Do kantona je da krenu sa obračunima”, kazao je Bićo.
U ovo doba godine sije se skoro sve, kukuruz i ostale žitarice, osim onoga što je posijano u jesenjoj sjetvi, a to je pšenica. Sije se i povrće.
Bićo naglašava da je u Bosni i Hercegovini vrlo nekonkurentna, odnosno skupa proizvodnja, a zbog toga su skupi i finalni proizvodi. U odnosu na to, uvozni proizvodi dosta su jeftiniji, mada po kvaliteti nisu na istom nivou sa domaćim proizvodima.
“Kod nas su još mala izdvajanja za poljoprivredu, nije zaštićeno tržište, generalno poljoprivrednik nije zaštićen. Uvozna roba je dosta jeftinija jer se tamo više novca izdvaja za poljoprivrednu proizvodnju, čak imaju i poticaj za izvoz. Oni imaju visoko subvencioniranu proizvodnju, kako zemlje iz okruženja, tako i šire. U usporedbi s tim, naš proizvod je skup, bez obzira što je kvalitetniji. To je glavni razlog propadanja domaćeg proizvoda”, kazao je.
Dodaje da, s obzirom na standard stanovništva, kod nas, ipak, cijena prodaje robu.
Stoga, Bićo ističe važnost zaštite domaćeg poljoprivrednika i domaće proizvodnje. To je, kako je kazao, moguće, a domaći proizvođači godinama to i traže.
“Po svim mogućim sporazumima koji su potpisani, moguće je zaštititi domaću proizvodnju barem u određenom periodu tokom godine”, kazao je Bićo. Za primjer navodi paradajz i predlaže zabranu uvoza tog proizvoda, sve dok se ne proda domaći. A domaći paradajz trebalo bi uskoro da dospije za berbu, u Hercegovini možda već za mjesec i po dana do dva mjeseca. Već se, kaže Bićo, pojavljuju i domaće jagode. Vremenske prilike zasad to dozvoljavaju.
“Mogli bismo zadovoljiti barem 70 do 80 posto potreba stanovništva domaćom proizvodnjom, kad bi se država pozabavila time. Imamo dovoljno površina za sjetvu, imamo dovoljno i vrijednih ljudi samo što oni hoće da budu i adekvatno plaćeni za svoj rad. Oni žele sigurno tržište za svoje proizvode, neće oni da proizvode pa da bacaju proizvode, što se kod nas često dešava. Ne može se paradajz dati za 1 KM, ako je u proizvodnji koštao 1,20 KM. Pri tom taj isti proizvod dođe iz uvoza po cijeni nižoj od 1 KM”, naglasio je.
Za proizvodnju mlijeka Bićo kaže da je u blagom porastu u odnosu na prošlogodišnju proizvodnju, i poticaj je dobar, ali otkupna cijena nije najbolja, pa su proizvođači mlijeka na ‘pozitivnoj nuli’.
“Poticaji za proizvodnju mlijeka su odlični, malo ih gdje ima takvih u svijetu. Pravno lice i ove godine ima 42 pfeninga poticaja po litru, to je dobro. Problem je cijena po kojoj se mlijeko otkupljuje, tako da se tim poticajem ‘pokrivaju’ troškovi proizvodnje. Otkupna cijena mlijeka kreće se od 75 pfeninga do jedne KM, a proizvođača litra mlijeka košta (samo što se pomuze u štali) 1,10 KM. Tu razliku namiruje poticaj. Nije to još na nivou, na kojem bi trebalo da bude, ali može se opstati što se tiče mlijeka”, naglasio je u razgovoru predsjednik Udruženja poljoprivrednika u FBiH Nedžad Bićo.
