Jedan od njih je i autofagija (sposobnost zdrave ćelije u tijelu da reciklira otpad koji se nakuplja u njoj i njenoj okolini), kaže dr. hafiz Omar Nuhić, ali i pojačavanje lučenja BDNF (brain derived neurotrophic factor), susptance koju proizvodi tijelo, a koja omogućava moždanim ćelijama da rastu i formiraju neuronske veze.
Umjerenost, raznovrsnost i uravnoteženost
Također se tokom posta aktiviraju i tzv. tb endocannabinoidni receptori, koji pospješuju nivo pamćenja, a regeneriraju se i crijeva jer kad osoba posti, potiče se lučenje hormona rasta koji regenerira kompletan organizam. Uz to, prema riječima Nuhića, proizvode se matične ćelije koje su zadužene za produciranje tzv. “dječijih” ćelija jer organizam ide u proces obnove.
Prehrana tokom ramazana u suštini ne bi se trebala razlikovati od pravilne prehrane tokom ostatka godine. Razlika bi, dodaje doktor, trebala biti samo u rasporedu namirnica koje bismo trebali uzimati.
Nuhić kaže kako treba obratiti pažnju na tri glavne stvari, a to su: umjerenost, raznovrsnost i uravnoteženost.
“Ramazan je pravo vrijeme da iz prehrane izbacimo nezdrave namirnice, a to su prije svega, bijelo brašno i bijeli šećer, suncokretovo ulje, kuhinjska so i začini, a trebali bismo ih zamijeniti biološkim, organskim namirnicama jer ovih pet namirnica sadrži ogromne količine toksičnih materija (organofosfati). To je upravo razlog što su se naši preci, dede i nane, zdravije hranili i živjeli, jer ono što su sami proizvodili, to su i jeli. U prehrani nisu imali toliko namirnica iz industrijske proizvodnje. Danas, nažalost ne postoji nijedan obrok, a da ne sadrži barem jednu od pet spomenutih nezdravih namirnica”, ističe Nuhić.
Predlaže da iftar uvijek počinje hurmom, a potom vodom (jedna čaša) u koju je postač (na litar vode) iscijedio pola limuna i dodao supenu kašiku domaćeg jabukovog sirćeta, koji ima sposobnost snižavanja nivoa glukoze nakon obroka.
“Nakon vode najbolje je pojesti voće i to kombinaciju jabuke i ananasa, a možete dodati i kivi. No najbolja je kombinacija jabuka-ananas zbog enzima kako bi se pokrenuo proces varenja. Nakon toga najbolje je pojesti tanjir bistre supe, po mogućnosti pripremljene od iskuhane teleće koljenice. Takve supe bogate su kolagenom, odnosno aminokiselinama koje stimuliraju zacjeljivanje crijeva i generalno regeneraciju tkiva, odnosno naših ćelija. Poslije supe dobro je napraviti pauzu od desetak ili više minuta. Postač tu pauzu iskoristi da klanja, a onda se jede glavno jelo čija bi polovina tanjira uvijek trebala biti povrće, ali ne krompir ili mrkva, nego prvenstveno zelena salata, kelj, blitva, karfiol, brokula, prokulice… Jedan dio tanjira trebaju biti proteini, kao što je bijelo meso (piletina, puretina), a crveno meso preporučio bih da se jede na sehuru. Ostala četvrtina tanjira mogu biti karbohidrati (krompir, riža). Na ovaj način postač neće opteretiti stomak, a iftar će biti kvalitetan. Još bih dodao da se voda ne pije tokom te sat nakon obroka, jer može utjecati negativno na konstrukcije bakterija koje se nalaze u tankom crijevu, što dugoročno može dovesti do masne jetre. Sat vremena nakon glavnog jela može i kafa te slatkiš, naravno organskog porijekla”, pojašnjava Nuhić.
Tokom večeri važno je piti vodu, kako bi se organizam dovoljno hidrirao, a dva-tri sata prije spavanja ne bi trebalo ništa jesti. Sehur, također, treba početi običnom vodom, a nakon toga Nuhić predlaže da pomiješate po kašičicu kokosovog ulja i cimeta i to pojedete.
“Ova kombinacija ima mogućnost da ponovo stimulira senzibilnost na inzulin te da smanji eventualne oscilacije šećera na dnevnom nivou, odnosno da smanji mogućnost gladi. Nakon toga treba pojesti kvalitetan obrok, meso, jaja, topu koju ne bih preporučio za iftar jer je teška za varenje. Sehur je najbolje završiti bananom i hurmama jer su bogati elektrolitima, mineralima, a samim tim spriječit će dehidraciju tokom dana. Kafu maksimalno treba izbjegavati na sehuru jer je diuretik i stimulirat će dehidraciju organizma”, naglasio je Nuhić.
Savjet hroničnim bolesnicima koji poste
S obzirom na to da mnogi hronični bolesnici (dijabetičari, osobe sa visokim pritiskom…), iako možda ne bi trebali zbog zdravlja, ipak poste, a Nuhić smatra da bi se ta odluka trebala donijeti u konsultaciji sa ljekarom.
“Hronični bolesnici bi trebali čuti mišljenje svog ljekara, a preporuka je da, ako poste, unose što više vode i da jedu organsku hranu, što će smanjiti negativne reakcije organizma. Postoje istraživanja koja su pokazala da osoba koja konzumira neprskanu hranu, samo za mjesec dana smanji nivo toskina za više od 80 posto. Dakle, netretirana hrana može djelovati protivupalno, odnosno ako se konzumira, može pospješiti upale u organizmu i samim tim pogoršati stanje i sa šećerom i sa pritiskom”
Druga stvar koja donosi benefite je unos magnezija
“Prema mom mišljenu najbolja opcija je magnezij glicinat i njega se dnevno može unijeti do dva grama. Međutim, poenta je da se mora pratiti elementarni magnezij, koji se apsorbira i to je otprilike oko 400 miligrama dnevno. Ovo govorim zato što magnezij ima veliki broj funkcija na nivou tijela, može stimulirati senzibilnost na inzulin, što znači da će smanjiti nivo šećera, može potaknuti obaranje pritiska te kvalitetniju hormonalnu funkciju. Preporuka je i da osobe koje imaju zdravstvenih problema, naročito dijabetičari, učine sve kako bi jetra pravilno radila. To mogu učiniti unosom organske hrane i čajeva od, primjera radi, maslačka, čička…, koji će očistiti organ, jer pravilnim radom jetre potiče se i kvalitetan metabolizam šećera”, kazao je Nuhić.
