Osmi mjesec po hidžretskom kalendaru, mjesec ša’ban, u tradiciji islama poznat je i po nazivu el-šehrul-mu’azam, veličanstveni mjesec. Vjerovjesnik Muhammed, a.s., ovaj mjesec je provodio u skrušenom ibadetu posta.
Od Usame ibn Zejda se prenosi da je rekao: Rekao sam: “O Allahov Poslaniče, nisam vidio da postiš ijedan drugi mjesec kao što postiš mjesec ša’ban”. Na to Božiji Poslanik, a.s, reče: “To je mjesec čije su blagodati ljudi zanemarili. On je između mjeseca redžeba i mjeseca ramazana. To je mjesec u kojem se djela dižu ka Gospodaru svih svjetova i ja volim da se moja djela dižu dok postim.”
Polovinom mjeseca ša’bana 624. godine, odnosno druge godine po Hidžri, Muhammedu , a.s., došao je melek Džibril s ajetom o promjeni Kible, koja je bila ustanovljena kada i namaz. Poznato je da su se Muhammed, a. s., i prvi muslimani u Mekki, okretali prema Kudsu kada su obavljali namaz, duboko svjesni da su Mesdžisul-aksa u Jerusalemu podigli Allahovi poslanici koji su dolazili da ljude opomenu i pozovu na Pravi put. Nakon što je preselio iz Mekke u Medinu, Muhammed, a. s., oko 17 mjeseci klanjao je namaze okrećući se prema Jerusalemu. Upravo u mjesecu ša’banu, Allah džellešanuhu odgovorio je Muhammedu, a.s. na njegove dove saopštivši mu da se ponovo zajedno sa svojim sljedbenicima u namazu okreće prema Svetom hramu u Mekki.
Mjesec ša’ban je vijesnik nadolazećeg najdražeg gosta, mubarek mjeseca ramazana.
Središnja, petnaesta noć ša’bana, Lejletu-l-berat, noć je u kojoj intenzivnije tražimo zaštitu i oslobađanje od Vatre, noć šefa’ata – zagovora Muhammeda, a.s., te noć oprosta.
Muaz ibn Džebel prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: “U petnaestoj noći ša’bana Allah pogleda sva Svoja stvorenja i svima oprosti izuzev mušriku – idolopokliniku, i mušahinu – onome čije je srce ispunjeno mržnjom i neprijateljstvom prema drugom muslimanu.”
Po Takvimu Rijaseta Islamske zajednice Lejletul-berat pada u subotu 24. februara 2024. godine. Ovu mubarek noć muslimani i muslimanake provode u dobrovoljnom ibadetu.
