Amel Kovačević je od oktobra prošle godine v.d. generalnog direktora BH Telecoma kao jedne od najznačajnijih kompanija u Bosni i Hercegovini. U intervjuu povodom prvih 100 dana rada kao v.d. generalnog direktora govorio je za Klix.ba.
Kovačević je vodio nekoliko finansijskih institucija te je bio predavač na nekoliko visokoškolskih ustanova. Bio je ambasador Bosne i Hercegovine u Kini i Mongoliji te ministar finansija Kantona Sarajevo.
U intervjuu za naš portal je govorio u kakvom stanju je zatekao kompaniju te o njenoj poziciji u odnosu na konkurenciju. Pitali smo ga kada će zaživjeti 5G mreža i da li je tačno da je BH Telecom već odlučio da za ovu mrežu koristi opremu kineskog Huaweija.
Osvrnuo se na to da Bosna i Hercegovina prema jednoj od analiza ima najskuplji internet u regiji, kao i na navode američkih vlasti da se infrastruktura BH Telecoma koristila za prisluškivanje u korist SDA.
Pitali smo ga da li je tačno i to da se Huaweijeva oprema za BH Telecom u potpunosti servisira iz Srbije te da li će ova kompanija nastaviti investirati u snimanje domaćih serija i filmova. Obrazložio je šta korisnici mogu očekivati od BH Telecoma dok on bude direktor ove kompanije.
U kakvom stanju je bila kompanija kada ste je preuzeli, prije svega u finansijskom smislu?
Prošle sedmice je bilo 100 dana od kada je nova uprava preuzela dužnost u BH Telecomu. U tom periodu smo poduzeli različite aktivnosti kako bismo razumjeli stanje koje smo zatekli. I prije nego što sam preuzeo funkciju pripremio sam 360 pitanja koja se odnose na različite oblasti, tj. dubinsku analizu kako bismo se upoznali sa stanjem u BH Telecomu. Osim toga, pročitali smo sve revizorske izvještaje i pregledali sve interne procese.
Sa sigurnošću se može kazati da je BH Telecom profitabilna kompanija, da je to kompanija koja ima značajan tržišni udjel u svojoj oblasti, da ima ogroman potencijal kada je u pitanju razvoj telekomunikacione industrije u Bosni i Hercegovini. No, istovremeno je to i kompanija koja ima izazove i terete iz prošlosti koji otežavaju da radi na najbolji mogući način, tj. da ne maksimizira potencijale koji postoje.
Koji su to izazovi? Činjenica je da BH Telecom u posljednjih deset godina ima trend pada dobiti, iako je zadnjih par godina ostvaren marginalni rast. Prihodi ne rastu u onoj mjeri u kojoj bi trebali da rastu, te troškovi rastu brže nego prihodi.
Postoje ozbiljni problemi u korisničkom iskustvu, problemi su i u razvoju infrastrukture za mobilne i internet usluge, ozbiljni su izazovi u naplati potraživanja, problemi su i u procesu nabavke – nismo brzi i učinkoviti te kupujemo skupo i često kupujemo od istih dobavljača.
Interne procedure i pravila dominantno imaju prednost nad poslovnim interesima i zahtjevima tržišta. Tu postoji značajan prostor za unapređenje naših procesa.
Neadekvatna je organizaciona struktura, što je možda izvor svih ostalih problema. Ušli smo u ozbiljnu analizu organizacione strukture i blizu smo rješenja koja će nam pomoći da se približimo tržištu te da unaprijedimo procese koji su bili iscjepkani, neučinkoviti i samim tim nisu postigli željene rezultate.
Dakle, postoje ozbiljni izazovi, ali postoji i ozbiljno opredjeljenje Nadzornog odbora i uprave da se suočimo sa svim tim izazovima, da za njih pronađemo sistemska rješenja. Optimisti smo da ćemo ovu korporaciju dovesti do zasluženog uspjeha, tj. da bude održiva i profitabilna te da bude pokretač bh. društva kada je u pitanju, ne samo telekomunikaciona industrija, već i razvoj i digitalna transformacija.
Naša nova vizija jeste da budemo vodeći digitalni integrator bh. društva. Da bismo to bili, treba nam nova strategija, nova kultura, nova organizacija, trebamo se reorganizovati.
Kako BH Telecom stoji u odnosu na konkurenciju?
BH Telecom pruža 3.000 različitih usluga, vjerovali ili ne. Za života jednog zaposlenika koji se u BH Telecomu bavi prodajom, vjerujem da ne može napamet naučiti imena 3.000 usluga koje se pružaju. Zbog toga nam je potreban novi fokus. Trebamo se fokusirati na one oblasti u kojima smo dobri i odlični, a da se ne bavimo projektima i oblastima a u kojima nemamo konkurentske prednosti.
Često smo se upuštali u neka tržišta, u neka takmičenja, a da za to nismo imali predispozicije, ni ozbiljne pripreme, niti konkurentnost koja nam osigurava da na tom tržištu napravimo pomak.
Tako da kada kažete kako stojite s konkurencijom, onda vas pitam na kojem tržištu. Bavimo se različitim stvarima – fiksnom telefonijom, mobilnom telefonijom, dajemo informaciono-tehnološka rješenja, pružamo usluge IPTV-a i druge usluge. Svako od tih tržišta je specifično. Na nekima od njih smo dominantni, na nekima smo početnici, na nekima ostvarujemo dobit. To je mozaik različitih tržišta i usluga.
Cilj ove uprave je da prepozna na kojem tržištima želimo biti, na kojim tržištima ne želimo biti, a to ćemo mjeriti egzaktnim podacima o profitabilnosti tih projekata te da resurse koje smo koristili na tim poljima usmjerimo našem core biznisu u cilju kreiranja vrhunskog korisničkog iskustva.
Dojam je da su pojedine druge kompanije, prvenstveno mtel, mnogo upornije u nastojanju da posluju u cijeloj zemlji. Da li je BH Telecom odustao od poslovanja u Republici Srpskoj?
Opet kažem da moramo posmatrati o kojem tržištu govorite. Kada je u pitanju mobilna telefonija, mi smo telekom operator broj 1 u Bosni i Hercegovini i u drugom entitetu smo prisutni, jer nam ne treba mnogo tehnološke pripreme i infrastrukture da bismo pružili uslugu.
Kada je u pitanju bh. tržište u cijelosti, ako u obzir uzmete gdje je koncentracija stanovništva i gdje je kupovna moć, onda je to na tradicionalnom BH Telecomovom tržištu.
Naravno da svi žele osvojiti ovaj dio tržišta, jer je najprofitabilniji. I mi se borimo da ostvarimo najbolje rezultate na tom tržištu, jer smo propustili mnoge prilike da povećamo tržišno učešće. Zašto – zato što nekada nismo pružali kvalitetnu uslugu, zato što smo nekada propuštali prilike, zato što nismo bili tržišno orijentirani, zato što nismo bili dinamični i agilni da prepoznamo svjetske trendove.
Zbog toga smo propustili priliku da na nekim od tih tržišnih segmenata budemo tržišni lider. To je ono što želimo promijeniti. Želimo da se vratimo tamo gdje prirodno pripadamo i gdje imamo najveći tržišni potencijal.
A da li smo odustali od pružanja usluge na cijelom teritoriju Bosne i Hercegovine – ne, nismo i nećemo. Prisutni smo i djelovat ćemo u skladu s novom vizijom, odnosno biti vodeći digitalni integrator bh. društva. Duboko vjerujemo da je digitalni suverenitet Bosne i Hercegovine nešto što je naš interes i bit ćemo lokomotiva razvoja digitalnog suvereniteta Bosne i Hercegovine.
Kada je izgledno da će početi primjena 5G mreže i da li ste već odlučili od koje kompanije ćete koristiti opremu za 5G mrežu?
Postoji radni dokument koji je strategija za širokopojasni pristup, a vlasnik tog dokumenta je Ministarstvo komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine. Ovo ministarstvo u saradnji s entitetskim ministarstvima, Regulatornom agencijom za komunikacije (RAK), pružateljima usluga priprema tu strategiju kojom će biti definirano kada i kako će se primjenjivati koraci uspostave 5G mreže.
Prema tom dokumentu, koji još uvijek nije usvojen, spominje se da će RAK ponuditi licencu za 5G krajem 2026. godine. Ako se to desi, BH Telecom će sigurno biti kandidat za uzimanje licence, jer je to naša osnovna djelatnost. Ne zavisi od nas da li će se to desiti krajem 2026., već to zavisi od drugih okolnosti i tržišta na kojem se nalazimo.
Činjenica je da smo mi kasno počeli koristiti 4G mrežu i da je još uvijek nismo monetizirali, ubrali sve plodove koje 4G mreža nudi. Bh. privreda, koja bi bila potencijalni korisnik 5G mreže, još uvijek nije na željenom nivou. Potražnja za 5G mrežom u poslovnom smislu nije u mjeri u kojoj zahtijeva značajne investicije. Uradit ćemo sve da budemo spremni kada za to dođe vrijeme.
Naravno da 5G mreža donosi beneficije koje će biti iskorištene u mjeri u kojoj društvo bude imalo kapacitete da takve usluge koristi. Potrebno je raditi na tome da se bh. privreda digne na toliki nivo da ima potrebe za 5G mrežom. Kada dođe vrijeme za uvođenje 5G tehnologije, BH Telecom će pokrenuti međunarodni javni postupak nabavke i izabrati najbolju ponudu.
To vas pitam iz razloga što postoje glasine da je BH Telecom već odlučio da Huawei bude dobavljač opreme za 5G mrežu?
Apsolutno nismo o tome odlučivali kao kompanija i nisam zatekao nikakvu zvaničnu odluku kojom je ovo pitanje definisano.
Prema USAID-ovoj analizi iz 2022. godine, u Bosni i Hercegovini je najskuplji internet u odnosu na države regije. Da li je to zaista tako i ako jeste, zašto je to tako?
Prije svega, ne slažem se s konstatacijom, a što se može jednostavno provjeriti poređenjem ponude drugih operatera u regionu. Mobilni internet u postpaid paketima BH Telecoma je daleko povoljniji od konkurencije u regionu.
Američke vlasti tvrde da je BH Telecom zloupotrijebljen za nezakonito prisluškivanje u korist SDA. Imate li informacije o tome. Je li bilo prisluškivanja? Bivša uprava BH Telecoma je od SAD-a tražila ustupanje dokaza o navodnom nezakonitom prisluškivanju. Da li ste nakon toga imali komunikaciju sa SAD-om i da li se ova situacija negativno odrazila na poslovanje BH Telecoma?
Odmah po dolasku u BH Telecom poduzeli smo niz aktivnosti da preveniramo zloupotrebu naše korporacije od strane vanjskih i internih subjekata. Stavili smo se na raspolaganje relevantnim državnim institucijama i formirali dvije komisije.
Jedna da provjeri da li je osoblje BH Telecoma zloupotrebljavalo postojeći sistem zakonitog prisluškivanja i ta komisija je utvrdila da nije bilo takvih zloupotreba. Druga komisija ima mnogo teži posao – da otkrije potencijalne ranjivosti BH Telecoma kada je u pitanju nezakonito prisluškivanje. Ta istraga je još uvijek u toku. Imamo potpunu posvećenost da bh. građanima pružimo sigurnost sistema.
Da li je tačno da se Huaweijeva oprema za BH Telecom u potpunosti servisira iz Srbije?
Naš dobavljač opreme Huawei servisira svoju opremu, to jest njihova kompanija je registrovana u Bosni i Hercegovini.
Da li će BH Telecom nastaviti investirati u domaću produkciju filmova i serija? Da li se to do sada isplatilo? Ako da, u koje filmove i serije će se investirati, a ako ne, zašto se odustaje od ovog modela?
Preuranjeno je odgovoriti na pitanje da li će se nastaviti te investicije. To je predmet naše nove strategije. Činjenica jeste da je ova investicija BH Telecoma neodrživa u obliku u kakvom jeste. Izrazili smo određenu zabrinutost i rezerve kada su u pitanju procesi koji se odnose na taj projekat i koji su za nas upitni iz perspektive profitabilnosti ili održivosti.
Možete li to detaljnije obrazložiti?
BH Telecom je strateškim trogodišnjim planom utvrdio da će investirati 29 miliona KM u proizvodnju multimedijalnih sadržaja koji su uglavnom serije i filmovi bh. produkcije, odnosno BH Telecomove produkcije. Značajan dio tih sredstava je iskorišten.
Potpisani su ugovori u vrijednosti 23 miliona KM, od čega je potrošeno 15 miliona KM. Ostalo je još nešto više od šest miliona KM dodatnih sredstava koja su po tom trogodišnjem planu planirana za ovaj projekat.
Mi smo blizu da ove godine ispoštujemo taj trogodišnji plan, s tim da ćemo promijeniti metodologiju djelovanja. Smatramo da način na koji se to do sada radilo nije bio adekvatan.
Šta će vam biti prioriteti u radu i šta korisnici mogu očekivati od BH Telecoma pod vašim direktorskim mandatom?
Glavni prioritet je prvenstveno da BH Telecom bude dugoročno održiv i da ostvari svoj tržišni potencijal. Naši postojeći i budući korisnici zahtijevaju i zaslužuju visok stepen korisničkog iskustva i dostupnost naših usluga na cijelom teritoriju Bosne i Hercegovine. Da bismo to ostvarili, moramo se reorganizovati tako da masovno, vrlo dinamično i agresivno širimo našu širokopojasnu i mobilnu mrežu.
Drugi segment je da vertikalno gradimo različite servise kojima će se bh. društvu pomoći da uđe u digitalni svijet. Kao pojedinci smo dio svijeta, ali Bosna i Hercegovina kao takva nije dio digitalnog svijeta. BH Telecom kao pokretač digitalnog razvoja bh. društva ima obavezu da se tome posveti.
Znamo to raditi zbog toga što imamo ogroman potencijal, koncentriranu tehnološku pamet, imamo sredstva koja to omogućavaju i imamo dobar pristup različitim nivoima vlasti. Možemo ponuditi svoje potencijale razvoja, a opet zauzvrat da pojedinac dobije ono što zaslužuje, a to je kvalitetna i jeftina usluga.
Razgovarao: Benjamin Redžić / Klix.ba
