Trgovkinja iz Banje Luke Mirona Gavrić vakcinisala je djecu protiv morbila, ali strahuje zbog pojave novih slučajeva zaraze i činjenice da je Bosna i Hercegovina ispod svjetskog prosjeka po broju imunizirane djece.
“Na prvom mjestu mi je zdravlje djeteta i uopće se nisam premišljala oko toga treba li dijete primiti vakcinu”, kazala je Mirona za RSE.
U Tuzli, na sjeveroistoku zemlje, prije sedam dana proglašena je epidemija morbila dok je u Sarajevu, zbog porasta broja oboljelih, vlast otvorila dodatne punktove za vakcinaciju.
Oštrije kazne
Vakcinacija djece protiv zaraznih bolesti predstavlja zakonsku obavezu u BiH, a za roditelje koji to izbjegavaju predviđene su novčane kazne do 2.000 maraka (oko 1.000 eura).
No, podaci Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) pokazuju da je u posljednjih 20-ak godina smanjen broj djece vakcinisane protiv morbila.
Prema evidenciji te organizacije, 74 posto djece u BiH primilo je 2000. godine drugu dozu vakcine protiv malih boginja, dok je 2022. evidentirano 60 posto vakcinisanih.
Kazne izriču inspekcije na 12 nivoa vlasti, ali nema podataka o ukupnom broju kažnjenih roditelja.
Gavrić rješenje vidi u oštrijim kaznama protiv onih koji odbijaju vakcinaciju djece.
“Ja bih roditelje koji ne vakcinišu djecu kažnjavala. Dok su se svi vakcinisali, nije se dešavalo šta se sad dešava, jer se roditelji prave puno pametni”, navodi Mirona.
Epidemija morbili proglašena je 19. januara u Tuzlanskom kantonu gdje je oboljelo 52 mališana, a trenutno je četvero hospitalizirano.
U tom dijelu BiH vakcinisano je nešto više od 60 posto djece, kaže Jamina Brkić-Džambić, epidemiologinja u Zavodu za javno zdravstvo u Tuzli.
Ističe da oboljela djeca nisu vakcinisana te da ima i nekoliko starijih koji su zaraženi, a za koje nije poznato da li su primili vakcinu.
Zakoni o zaštiti od zaraznih bolesti u oba eniteta, Federaciji BiH i RS, previđaju kazne za roditelje koji odbijaju vakcinisati djecu, u rasponu od 100 do 2.000 maraka (od 50 do 1.000 eura).
Maksimalna kazna u Federaciji BiH iznosi 1.000, a u RS 500 eura.
Propisi, također, omogućavaju vrtićima i školama da pri upisu djece od roditelja traže ljekarska uvjerenja i potvrdu o primljenim vakcinama.
“No, nema nigdje decidno navedeno da se ne mogu nevakcinisana djeca upisati u vrtiće i škole. U Njemačkoj, primjera radi ne možete raditi bez vakcinacije”, ističe epidemiologinja Brkić-Džambić.
Ilda Bekrić, direktorica Javne ustanove Djeca Sarajeva, pojašnjava da ne postoji mogućnost ograničavanja upisivanja u vrtiće.
Naglašava da, prema Konvenciji o pravima djece, postoje jednaka prava na pohađanje vrtića, bila djeca vakcinisan ili ne.
“Svaki roditelj prilikom upisa u vrtić donese potvrdu, odnosno ljekarsko uvjerenje da dijete može boraviti u kolektivu, bilo vakcinisano ili ne”, navela je.
Ministar zdravstva Kantona Sarajevo Enis Hasanović upozorio je 24. januara da se na području tog kantona povećava broj oboljelih od morbili, ali da je situacija za sada pod kontrolom.
“Sramotno je da nam u jednom evropskom gradu u 21. stoljeću prijeti epidemija, a što se može spriječiti. Prioritet nam je da spriječimo širenje i vakcinišemo što više djece, stoga pozivam roditelje da se masovno odazovu i vakcinišu svoju djecu”, dodaje Hasanović.
MRP vakcine, namijenjene prevenciji morbila, rubeole i zaušnjaka, nalaze se u programu obavezne imunizacije u BiH.
Prva doza te vakcine djeci se daje nakon navršene godine života, dok drugu dozu trebaju primiti do 14. godine.
Uz to, djeca u BiH moraju biti vakcinisana i protiv velikog kašlja, tuberkuloze, hepatitisa B, tetanusa i dječije paralize.
Zbog odbijanja vakcinacije djece, 355 roditelja iz Sarajeva novčano je kažnjeno prošle godine, potvrđeno je za RSE iz Kantonalne uprave za inspekcijske poslove.
Roditelji su dobili nalog da plate kaznu u iznosu od sto maraka (oko 50 eura), a ukupan iznos kazni za izbjegavanje vakicnisanja u Sarajevu je u prošloj godini iznosio 35.500 marka (oko 18.000 eura).
Odbijanje vakcinacije
U kantonalnoj inspekciji pojašnjavaju da su domovi zdravlja u prošloj godini obavijestili sanitarne inspektore da su roditeljima dostavili ukupno 568 poziva, tražeći od njih da se izjasne o razlozima odbijanja vakcinacije.
Vakcinaciju nije odbila, ali od nje strahuje 41-godišnja M. R. iz Sarajeva, majka dvoje osnovaca.
Njena djeca su, kako kaže, djelomično vakcinisana, i to na insistiranje supruga.
“Kćerka još nije primila drugu dozu MRP vakcine. Jednostavno, bojim se i nemam neke druge argumente. Nisam ni sama sigurna šta je ispravno”, ističe ona za RSE, a kao razlog zabrinutosti navodi i nedokazane informacije o povezanosti MRP vakcine sa slučajevima autizma kod djece.
Za siguran kolektivni imunitet potrebno je da najmanje 95 posto stanovništva bude imunizirano.
Pedijatrica Jasminka Smlatić Muhadžić ističe da je vakcinacija protiv zaraznih bolesti jedini način sprečavanja bolesti, epidemija i smrtnih ishoda.
“Nevakcinisana osoba može bilo kad u životu oboljeti od svake zarazne bolesti. Posljedice mogu biti teška klinička slika, s komplikacijama i smrtnim ishodom”, istaknula je Smlatić Muhadžić.
Ona ističe da ljekari konstantnno promoviraju imunizaciju i pokušavaju roditelje ubijediti da vakcinišu djecu.
