Ovogodišnja pčelarska sezona nije započela na najbolji način, jer su loše vremenske prilike i kišovito vrijeme već ugrozili ispašu pčela kada je riječ o bagremu, jednoj od najvažnijih medonosnih biljaka.
“Maj je mjesec kad cvjeta bagrem i kad bi pčele trebalo da imaju prvu obilnu ispašu. Međutim, ovih dana zbog kiše i nižih temperatura ugrožen je ovaj vegetativni proces, a time i proizvodnja bagremovog meda, s obzirom na to da je bagrem za pčele jedna od najvažnijih biljaka. Bagrem ne može biti medonosan ukoliko su ovakve temperature i ako nema sunca”, objašnjava Enes Bahtić, jedan od većih proizvođača meda u Unsko-sanskom kantonu.
Prema njegovim riječima, zbog kiše i niskih temperatura pčele ne napuštaju košnice i sve se to negativno odražava na ukupnu pčelarsku proizvodnju.
Husein Šabić, predsjednik Saveza pčelara USK, ističe da bez ispaše nema racionalnog pčelarenja, a još je neizvjesno šta pčelari mogu da očekuju u narednim mjesecima.
“Gorući problemi s kojima se suočavamo posljednjih godina su klimatske promjene i nestabilni vremenski uslovi. Prošla godina je dobro započela s bagremom, ali je kasnije suša uticala na dalju pčelarsku proizvodnju. Od toga kakvo će biti vrijeme u nastavku godine zavisi kakva će biti sezona i proizvodnja meda”, istakao je Šabić.
Prema njegovim riječima, pčelarstvo je, kao i druge grane poljoprivredne proizvodnje, pogodila inflacija, te rast troškova proizvodnje.
“Zbog toga što nema ispaše, pčelari su u situaciji da prehranjuju košnice, a tu su opet novi izdaci i troškovi. U protekloj godini, zbog opšteg rasta cijena, u značajnoj mjeri poskupjela je pčelarska oprema, a time i ukupna proizvodnja meda”, istakao je Šabić.
Prema njegovim riječima, poskupjeli su i svi repromaterijali koji se koriste u pčelarstvu, ali je cijena meda tek neznatno porasla u odnosu na ranije stanje.
Kako kaže, na području Unsko-sanskog kantona ima oko 700 pčelara, ali se zbog svih problema koji prate ovu vrstu proizvodnje taj broj neprestano smanjuje.
“Pozitivno jeste što su proizvođači meda i ove godine uvršteni u sistem poticaja, pa će pčelarstvu na taj način pomoći i država. Međutim, hoće li to biti u dovoljnoj mjeri – pokazaće vrijeme. Ove godine prvi put planirane su i stimulativne mjere za mlade kolege koje se bave pčelarstvom“, istakao je Šabić.
Damir Barašin, predsjednik Saveza udruženja pčelara RS, rekao je za “Nezavisne novine” da u maju pčelari očekuju jednu od najznačajnih paša, a to je bagremova, koja je ove godine ugrožena.
“Kada je on bio u punom cvijetu kiša je počela padati, što je odmah ugrozilo sezonu. Prinosi će biti umanjeni, ali imaćemo i problem sa pčelama, te pčelari moraju biti pažljivi i čim se ukaže prilika pregledati pčelinje zajednice”, rekao je Barašin, dodajući da se loši vremenski uslovi mogu odraziti i na snagu pčelinjih zajednica.
Prema njegovim riječima, neće biti velikih oscilacija kada je riječ o cijeni meda.
