Svjetski dan šuma obilježava se 21. marta širom planete, i to od 1971. godine, kada je Generalna skupština Evropske poljoprivredne konfederacije donijela odluku da dan proljećne ravnodnevnice na sjevernoj, odnosno jesenje ravnodnevnice na južnoj Zemljinoj hemisferi bude posvećen šumama.
Cilj je bio da se ukaže na značaj šuma i njihov uticaj na opstanak čovječanstva. Šume doprinose ravnoteži kisika, apsorbiraju ugljen-dioksid, zaustavljaju čestice prašine i pepela, štite od štetnog djelovanja vjetra, štite riječna područja i izvorišta voda. Šume utječu na pročišćavanje atmosferskih voda, pozitivno djeluju na klimu, štite tlo od erozije, te osiguravaju staništa za mnogobrojne vrste flore i faune.One danas pokrivaju nešto više od 30 posto ukupnih kopnenih površina Zemlje – prostiru se na oko četiri milijarde hektara.
Šume pokrivaju trećinu kopnene površine planete Zemlje, biološki su najraznovrsniji ekosistemi na kopnu, u kojima obitava više od pola kopnenih vrsta životinja, biljaka i insekata.
Uprkos svim neprocjenjivim ekološkim, privrednim, društvenim i zdravstvenim dobrobitima, čovjek uništava te iste šume bez kojih ne može živjeti. Krčenje je i dalje ozbiljan problem u cijelom svijetu. Prema podacima UN-a, godišnje se uništi oko 13 miliona hektara šume; 12-20% emisija stakleničkih plinova u svijetu, koji prouzrokuju klimatske promjene, izazvano je upravo krčenjem šuma. (preuzeto sa web stranice FMPVŠ)
Bosna i Hercegovina je zemlja sa najvećim udjelom šume i najvećom raznolikošću šumskih vrsta na zapadnom Balkanu. Zbog svoje prirodne i raznolike strukture, kao i značajne prirodne regeneracije, one predstavljaju ključni resurs za dalji razvoj privrede i društva. Šume i šumska zemljišta u BiH prostiru se na površini od 3.231.500 ha šume i šumskog zemljišta, od čega je 1.652.400 ha visokih šuma i 1.252.200 ha šuma panjača. Ostali dio obuhvata šiblje, goleti i ostalo šumsko zemljište. Ovi podaci upućuju na činjenicu da je oko 63% teritorija BiH prekriveno šumom i šumskim zemljištem, sa vrijednostima koje su među najvišim u Evropi; od čega je oko 20% šuma u privatnom vlasništvu, odnosno 80% u državnom vlasništvu (vlasništvo i upravljanje šumskim resursima je u nadležnosti entiteta: Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine, koja je upravljačke nadležnosti prenijela na kantonalne/županijske vlade, i Brčko distrikta BiH).
Šume se odlikuju velikom raznolikošću tipova, jer je i sama zemlja geografski odlično pozicionirana u smislu različitih klimatskih uticaja, od priobalnih mediteranskih šuma do planinskih šuma u centralnoj BiH i posjeduje preko stotinu vrsta drveća. Glavne vrste drveća su jela, smrča, bijeli i crni bor, bukva, različite vrste hrasta, a u manje značajnom broju zastupljene su vrste plemenitih lišćara, kao što su javor, brijest, jasen, te stabla voća (trešnja, jabuka, kruška).
Šume u planinskim dijelovima BiH odlikuju se relativnom očuvanošću šumskih ekosistema tj. njihovom prirodnošću, što predstavlja komparativnu prednost BiH. Zastupljene su i šumske sastojine prašumskog tipa, koje su izdvojene i zaštićene kao i kategorija zaštite prema IUCN kategorizaciji, među kojima je najveći i najraznovrsniji prašumski rezervat u Perućici.
Izvor: Misli o prirodi
