Islamska zajednica Bosne i Hercegovine od 2009. godine čeka na potpisivanje ugovora sa državom. Vijeće ministara i IZ su dvije godine radili na pripremi prijedloga ugovora te je on usvojen 2015. godine, međutim Predsjedništvo BiH je 2018. odbilo da ga potvrdi.
Sporazumom bi, osim regulisanja pravnih i vjerskih pitanja, trebala biti riješena pitanja pitanja koja nisu obuhvaćena Zakonom o slobodi vjere u BiH. Već ranije, 2006. i 2007. godine, Bosna i Hercegovina potpisala je slične ugovore sa Katoličkom crkvom i Srpskom pravoslavnom crkvom.
U moru svakodnevnog politikanstva, u prostoru u kojem se ovo pitanje povremeno provlači zarad pritiska na političke protivnike ili dobijanja jefitinih političkih poena, nekako se izgubio iz vida sadržaj predloženog ugovora.
U prijedlogu ugovora stoji da su BiH i Islamska zajednica, svaka u svom području nezavisne i samostalne, te se obavezuju da će u međusobnim odnosima poštovati to načelo.
“Poštujući međunarodno priznata načela o odvojenosti vjere i države i slobodi vjere”, stoji na početku ugovora.
Ugovorom je određeno da će muslimani za svoje vjerske praznike imati ukupno pet slobodnih dana (dva dana Ramazanskog bajrama, dva dana Kurban bajrama i dodatno jedan dan po ličnom izboru vjernika), a što bi se trebalo urediti posebnim zakonom.
U sporazumu stoji da će BiH poštovati pravo muslimana na obavljanje džume-namaza i pravo na obavljanje Iftara i Sehura tokom ramazana.
Najosjetljiviji dijelovi sporazuma odnose se na pitanje vjerskog odgoja djece i nadležnosti pravosudnih i sigurnosnih institucija države u prostorijama Islamske zajednice.
U tekstu prijedloga stoji da će se islamska vjeronauka odvijati i u predškolskim ustanovama kao obavezan školski predmet u skladu s voljom roditelja ili staratelja.
“BiH, u svjetlu načela o slobodi vjere, priznaje osnovno pravo roditelja na vjerski odgoj djece, te u sklopu školskog plana i programa, u skladu s voljom roditelja ili staratelja, jamči nastavu islamske vjeronauke u svim javnim osnovnim i srednjim školama i predškolskim ustavama, kao obaveznog školskog predmeta za sve koji ga izaberu, pod istim uvjetima kao za sve druge obavezne predmete”, navodi se.
Sporazumom Bosna i Hercegovina garantuje nepovredivost prostorija Islamske zajednice, a posebno mjesta za obavljanje vjerske službe: džamija, mesdžida, mekteba, tekija, musalla, harema, mezarja i popratnih prostora.
Dodatno, traži se odobrenje od Islamske zajednice u slučaju da nadležne državne institucije provode sigurnosne mjere u tim mjestima, uz jedan izuzetak.
“Nadležna tijela BiH ne mogu poduzeti sigurnosne mjere u tim mjestima bez prethodnog pismenog odobrenja nadležnog organa Islamske zajednice, osim ako je to hitno zbog zaštite života i zdravlja ili zbog spašavanja dobara posebne historijske i umjetničke vrijednosti. Poduzimanje sigurnosih mjera ograničeno je prostorno i vremenski na minimum nužan za zaštitu života ili zdravlja, odnosno spašavanje materijalnog dobra posebne vrijednosti. “, navodi se u prijedlogu ugovora.
U slučaju sudske istrage protiv službenika Islamske zajednice, zbog eventualnih krivičnih djela sporazumom je određeno da će sudske vlasti države o tome prethodno obavijestiti nadležne organe Islamske zajednice.