Centar za ekologiju i prirodne resurse Akademik Sulejman Redžić pri Prirodno-matematičkom fakutetu Univerziteta u Sarajevu tokom ljetnog i jesenjeg perioda kontinuirano je pratio polen alergenih biljaka na području Kantona Sarajevo, i to mjernim stanicama Pofalići i Stari Grad.
Tokom monitoringa posebno je praćen polen ambrozije, koja se smatra izuzetno alergenom biljkom. Tokom navedenog perioda, na obje stanice su konstatovane određene koncentracije polena ambrozije. Do sada su veće koncentracije konstatovane na MS Pofalići (50-110 pol. zr/m3 zraka), dok su nešto manje koncentracije konstatovane na MS Stari Grad (40 -90 pol. zr./m3 zraka).
“Uvidom u Polenski kalendar Sarajeva tokom oktobra i novembra očekuju se niske do umjereno niske koncentracije polena korova u vazduhu, dok će koncentracije polena ambrozije vjerovatno još biti konstatne ili u blagom padu, što ovisi i od vremenskih prilika. Usljed porasta dnevnih temperatura, te izostanka padavina, očekivati je porast polena ambrozije u zraku”, navode iz Centra.
Na osnovu dosadašnjih terenskih istraživanja u okviru projekta “Inventarizacija korovske biljne vrste Ambrosia artemisiifolia L”, koji realiziraju KJKP “Park”, Centar i Ministarstvo komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša KS, utvrđeno je nekoliko lokacija na kojima se ambrozija nalazi u većim populacijama i fazi cvjetanja, odnosno oprašivanja.
Područja Sarajeva na kojima je konstatovana ambrozija su:
Pojas željezničke pruge u području općine Novo Sarajevo (ulica Drinska),
Pojas željezničke pruge u području općine Novi Grad (ulica Safeta Zajke),
Priobalni pojas rijeke Miljacke na području Kozije Ćuprije, općina Stari Grad (ulica Dariva, Obhodža),
Pojas uz saobraćajnice na potezu kružni tok prema Hrasnici, Općina Ilidža (ulica Edhema Eke Džumhura i Hrasnička cesta) i
Područje zelenih površina šetališta Betanija i zelene površine oko Srednje medicinske škole – Jezero (ulica Betanija).
Kako poručuju iz Centra za ekologiju i prirodne resurse Akademik Sulejman Redžić, do kraja 2022. godine provodit će se aktivnosti projekta u cilju inventarizacije ambrozije, edukacije radnika “Parka’’ na njenom prepoznavanju, te provođenju efikasnih mjera uklanjanja kroz jasno definisan protokol. Utvrđivanjem staništa ambrozije bit će omogućeno pravovremeno djelovanje u cilju zaustavljanja emisije polena u zrak.
Navodeći preporuke nadležnim, iz Centra dalje navode da je, u cilju sprečavanja pojave alergijskih reakcija, potrebno intenzivirati akcije mehaničkog uklanjanja svih alergenih biljaka i sigurnog odlaganja prikupljenog biljnog materijala. Poželjno je nastaviti košenje što većih površina kako bi se zajedno sa ambrozijom uklonile i ostale korovske biljke prije faze cvjetanja, a koje djeluju unakrsno i sinergijski, te dodatno narušavaju zdravlje stanovništa u Kantonu Sarajevo.
“Kako bi se učinkovito spriječilo širenje, naročito ambrozije, preventivne mjere treba usmjeriti na ona područja koja predstavljaju pogodna staništa i gdje je najveća vjerojatnost da će do njih doći sjeme ambrozije. U slučaju da je ambrozija dostigla vrhunac svog razvoja i ušla u proces oprašivanja (polinacije) potrebno je fizički ukloniti cijele stabljike, te ih adekvatno zbrinuti. Tokom izvođenja procesa fizičkog/mehaničkog uklanjanja neophodno je da osoba konstantno nosi zaštitu opremu, te da se stabljika što manje dodiruje”, preporučuju iz Centra.
Naveli su i načine uklanjanja ambrozije. Kako su objasnili, mehaničko uklanjanje podrazumjeva potpuno fizičko uklanjanje stabljike ambrozije s terena. Time se značajno smanjuje prisustvo polena koji je ostao na cvatu biljke. Tokom čupanja/iskorjenjivanja neophodno je što manje tresti biljku, jer se njenim potresima polen dodatno otpušta. Fizičko uklanjanje ambrozije se može provesti košenjem ili čupanjem stabljike s korijenom.
Prilikom košenja trimerom, makazama ili kosilicom (u periodu prije oprašivanja) rez treba biti što bliže tlu, ali bez ometanja površine tla kako bi se smanjio ponovni rast. U područjima s gustom populacijom ambrozije visina rezanja treba biti od dva do šest cm. Tamo gdje ambrozija raste u vegetaciji s gustim pokrovom trave visina reza od 10 cm spriječit će eroziju i ponovni rast.
Čupanje stabljike s korijenom, odnosno fizičko iskorjenjivanje stabljike s površine, radi se u periodu cvata i oprašivanja. Ako se radi o pojedinačnim stablima, ambroziju treba prekriti kesom i potom je iščupati. Ambroziju koja raste u većim površinama treba pojedinačno stavljati u plastične vrećice sa zemljom oko korijena i spaliti na adekvatno propisanoj površini.
Iz Centra dalje navode da prema Ministarstvu komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša KS kontinuirano upućuju narativne izvještaje o koncentraciji polena.
“Kroz taj proces se nastoji pravovremeno pružiti informacija o povećanju koncentracije polena, što može negativno djelovati na zdravlje građana. U tom smislu se osobama koje pate od alergija preporučuje da izbjegavaju nepokošene i neuređene površine i da slobodno vrijeme provode u okviru šumskih ili visokoplaninskih ekosistema”, navode iz Centra.
Dodaju da bi bilo poželjno da građani izlaske planiraju i prema smjernicama i preporukama koje se navode u izvještajima koji se objavljuju, a koji su dostupni na linku: http: http://www.pmf.unsa.ba/cep-sr/.
“Izuzetno visoke dnevne temperature, te nedostatak padavina pogoduje povećanoj koncentraciji polena svih biljnih vrsta, a naročito polena ambrozije, koji se u ovakvim periodima najviše prenosi vjetrom. Osobama koje su osjetljive na ovaj polen preporučuje se strogo izbjegavanje područja Sarajeva u kojima je konstatovana ambrozija. Ona se trenutno nalazi u fazi cvjetanja, pri čemu se ispuštaju velike koncentracije polena u zrak, što značajno može utjecati na pojavu jačih alergijskih reakcija. Osobe koje su osjetljive na polen, ako se nađu u prisustvu ambrozije, neophodno je da što prije napuste dato mjesto i ako se pojave reakcije na koži, osip, otok, crvenilo, otežano disanje, neophodno je da se jave porodičnom ljekaru”, zaključili su iz Centra za ekologiju i prirodne resurse Akademik Sulejman Redžić.
