U vrijeme kada je Zemaljski muzej u Sarajevu zbog teške situacije bio zatvoren, u rudarskom Kaknju odjeknula je informacija o otvorenju muzeja sa veoma vrijednom postavkom koja je interesantna javnosti i posjetiocima iz cijele Bosne i Hercegovine.
Reklo bi se da je otvorenje muzeja u Kaknju kulturna revolucija male općine, a zahvaljujući potezima lokalne vlasti, da se sanira urušeni krov Doma kulture 2013. godine i otvori Gradska galerija 2014. godine, simbolično 1. marta 2015. godien otvoren je Muzej Kaknja i to uz pomoć Ministarstva civilnih poslova BiH te industrije, fabrika koje posluju u Kaknju – cementara, termoelektrana i rudnik.
Kustosica muzeja Amra Veispahić, magistrica historije je kazala da je muzej otvoren kao sastavni dio Javne ustanove Kulturno-sportski centar Kakanj te da ne posluje kao zasebna javna ustanova, a da je kroz sedam godina djelovanja postao uzor brojnim drugim lokalnim sredinama koje nastoje od minimalnih budžetskih sredstava institucionalizirati djelatnost zaštite i očuvanja kulturno-historijske baštine kraja.
“Djelovanje Muzeja u sastavu JU KSC Kakanj potez je koji vrši administrativne uštede ali isto tako obezbijeđuje odstupanje od muzejskog zakonodavstva i normativa muzeološke znanosti u praksi, što predstavlja mač sa dvije oštrice”, govori Veispahić.
U kakanjskom muzeju se nalazi izložbeni prostor, čuvaonice i kancelarijski prostori sa pet stalnih muzejskih postavki organiziranih iz ukupno šest zbirki koje Muzej Kaknja posjeduje.
“Postavke tretiraju različite segmente kakanjske prošlosti: industrijsku, etnološku, arheološku, numizmatičku i historiju Kaknja u ratnim godinama 1992–1995. Prizemlje Muzeja dodatno obogaćuje i muzejska biblioteka. Kao pojedinačni eksponati, po svojoj muzeološkoj vrijednosti najreprezentativnijim se očituju predmeti Arheološke zbirke, iskopani 2010. i 2012. godine na lokalitetu Crkvine, Donja Zgošća, Kakanj. Pri tome izdvajamo: prsten pečatnjak, dva prstena u obliku vitice, četiri dugmića i naušnice”, dodaje naša sagovornica.
Veispahić ističe da se kao grupa predmeta izdvajaju se eksponati Industrijske postavke izloženi unutar Tehničke zbirke, budući da se današnji Kakanj počinje formirati i uobličavati početkom XX stoljeća, pokretanjem industrijske proizvodnje. Digresivno kazano, postojala je ideja da se u Kaknju otvori Tehnički muzej (BiH je jedna od rijetkih evropskih država koja nema tehnički muzej). Ali zbog bogate prošlosti Kaknja koja seže u period od neolita (arheološki lokaliteti Obre I i Obre II sa kakanjske općine ušli su u svjetsku historiju najznačajnijih kultura neolita), preko Bobovca i Kraljeve Sutjeske iz perioda kraljevskog srednjeg vijeka, osnivači Muzeja opredijelili su se njegovati i čuvati sveukupnu lokalnu, ali i nacionalnu prošlost i ne dozvoliti njen zaborav u prilog građenja novog imidža Kaknja kao industrijskog grada.
U muzeju se nalaze i makete koje su najatraktivniji dio muzejske publike, a među brojnima su i makete Bobovca, TE Kakanj i džamija sultana Fatiha. Sve ovo nabrojano svakodnevno privlači veliki broj posjetilaca iz cijele Bosne i Hercegovine, ali ne i strane turiste.
“Svjesni smo da je Kakanj manja sredina, sa još uvijek prepoznatljivim više industrijskim nego turističkim prefiksom, te da ne privlači strane turiste. Ali možemo se pohvaliti da nas, pored sugrađana, posjećuju i stanovnici drugih bosanskohercegovačkih gradova. Također, ljeti je dijaspora naročito zainteresirana u svoj planer uvrstiti i porodični edukativni odmor u Muzeju Kaknja, što nas posebno raduje”, kaže Veispahić te dodaje:
“Broj posjeta i popularnost Muzeja pospješujemo namjenskim aktivnostima koje usmjeravamo na različite kategorije populacije. Tako je npr. projekat „Mjesec ratnih godina“ iz marta 2018. godine privukao za mjesec dana više od hiljadu posjeta kroz realizaciju raznih radionica, edukativnih časova, otvorenja gostujućih i vlastitih izložbi te promocije knjiga.”
Pored navedenih, Muzej Kaknja organizuje i brojne druge aktivnosti a među posljednjim su: internacionalna tribina realizirana povodom Dana državnosti BiH (učesnici iz BiH, Srbije i Hrvatske), simpozij o odnosima Srbije i BiH povodom Dana nezavisnosti, te promocija knjige na Brajevom pismu povodom obilježavanja Dana sjećanja na genocid u Srebrenici.
Na Kakanjskim danima ove godine Muzej Kaknja je organizovao kvizove kako bi se ispitalo itneresovanje javnosti o omogućio edukativno-zabavni karakter saradnje Muzeja i publike, a po posjećenosti tog programa, u tome su i te kako uspjeli.
“Posao na unutarnjoj organizaciji i sistematizaciji zbirki je projekat koji traje dvije godine i očekuje se da će do iduće godine njegovi rezultati biti bjelodavni i muzejskoj publici, te da ćemo na taj način doprinijeti popularizaciji muzejskog sadržaja uz ostvarivanje primarnog cilja rada Muzeja – briga o kulturno- historijskom naslijeđu naše općine”, zaključila je Veispahić u razgovoru za Klix.ba.
(klix.ba)
